Aposel 26
PNG1 Onaqa Agripa na Pol minjej, “Ni kamba ino anjam marimqa e quqwai.” Degsi minjnaqa Pol na aqa baÅ soqtosiqa endegsi marej, 2 “O Mandor Agripa, bini e ino ulatamuq endi tigelejunum. Une kalil Juda naÅgi ijo jejamuq di qameqnub qaji di bolesai. Deqa e na kamba ijo anjam marit ni que. Yim e areboleboleibqas. 3 Gago Juda kumbra kalil di ni qalie. Iga gaigai anjam titeqnum qaji di ni dego qalie. Deqa ni ijo anjam endi quime. Ni asgimaiq. 4 “Juda kalil naÅgi e qa qalie unub. E aÅgro wala qa Judia sawa ti Jerusalem qure ti dia soqnem. 5 NaÅgi nami koba ijo kumbra qaliesoqneb. NaÅgi ni degsi mermqa are soqnimqa mermqab. NaÅgi qalie, e aÅgro wala qa Farisi naÅgo ambleq di sosimqa naÅgo kumbra dauryoqnem. Farisi naÅgo kumbra di siÅgila koba. Kumbra dena gago Juda kumbra kalil tulaÅ buÅyejunu. 6 Bini e iÅgi bole bole Qotei a nami gago moma naÅgi enjrqa marej qaji di oqajqa tariÅoqnsim unum. Utru deqa e ino ulatamuq endi tigelejunum. 7 Gago moma naÅgi di agi Jekop aqa aÅgro 12 naÅgo moma. NaÅgi e ti koba na iÅgi bole bole di oqajqa tariÅoqnsim qolo ti qanam Qotei qa loueqnum. O Mandor Agripa, utru deqa Juda naÅgi ijo jejamuq di une qametbeqnub. 8 Kiyaqa niÅgi qudei endegsib are qaleqnub, ‘Qotei na tamo moreÅo qaji naÅgi olo subq na tigeltnjrqasai’? 9 “Bole, e segi nami Yesus Nasaret qaji aqa ñam ugeugeiyoqnsim jeutosim laqnem. 10 E Jerusalem dia kumbra uge di yoqnem. Atra tamo kokba naÅgi na e odbeqnabqa e Qotei aqa tamo uÅgasari naÅgi ojeleÅoqnsim tonto talq di breinjroqnem. Osim Juda gate naÅgi koba na areqalo qujaitosim maroqnem, ‘NaÅgi ñumsib moiyotnjriy.’ 11 E bati gargekoba Juda naÅgo Qotei tal kalil miligiq giloqnsimqa dia Yesus aqa tamo uÅgasari naÅgi ojeleÅoqnsim ugeugeinjroqnem. E endegsi are qaloqnem, ‘E naÅgi jaqatiÅ koba enjritqa naÅgi ulaosib Yesus qoreiyosib aqa ñam misiliÅyqab.’ Degsi are qaloqnsim naÅgi ugeugeinjroqnem. E naÅgi qa minjiÅ ani oqetbeqnaqa naÅgi daurnjroqnsimqa qure isa isaq giloqnsim dia naÅgi itnjroqnsim ugeugeinjroqnem. 12 “O Mandor Agripa, e degyeqnamqa bati bei atra tamo kokba naÅgi na e qariÅbonabqa Damaskus qureq gilem. E gileqnamqa qanam jige puloÅ siÅgila koba minjal ti laÅ goge na ijoq ainaq unem. A tulaÅ riaÅosiqa tamo e koba na walweloqnem qaji naÅgi ti iga suwantgej. Aqa riaÅ di seÅ ti keresai. RiaÅ dena seÅ aqa riaÅ tulaÅ buÅyej. 14 Suwantgonaqa iga kalil ululoÅosim mandamq di ÅereÅem. E Åeiesosimqa tamo bei aqa kakro quem. A Hibru anjam na e endegsi merbej, ‘O Sol, ni kiyaqa e ugeugeibeqnum? Ni e ugeugeibeqnum dena ino segi jejamu dego ugeugeiyeqnum. Ni qaja na ino jejamu qoruyqam dego kere.’ 15 Onaqa e na minjem, ‘O Tamo Koba, ni yai?’ Onaqa a na merbej, ‘E Yesus agi ni na ugeugeibeqnum qaji. 16 Deqa ni tigel. E ni giltmonum deqa ni ijo wau tamo sosimqa kumbra ni bini unonum qaji ti kumbra bunuqna osormoqnqai qaji ti deqa mare mare laqnqam. 17 Bunuqna e ni qariÅmitqa ni Juda naÅgi ti sawa bei bei qaji naÅgi ti naÅgoq giloqnqam. Deqa ni naÅgi qa ulaaim. E ni taqatmesoqnitqa naÅgi ni moiyotmqasai. 18 Ni naÅgoq giloqnsim ijo anjam minjroqnimqa naÅgi e qa poinjroqnim ambru uratosib suwaÅoq boqnqab. Ni na naÅgi are bulyetnjroqnimqa naÅgi Satan aqa siÅgila uratosib Qotei aqaq boqnqab. Amqa e na naÅgo une kalil kobotetnjritqa iÅgi bole bole e nami enjrqa marem qaji di naÅgi oqab. E na naÅgi ti tamo uÅgasari kalil e qa naÅgo areqalo siÅgilateqnub qaji naÅgi ti Qotei aqa segi kumbra boleq di ateleÅit sqab.’ 19 “Deqa Mandor Agripa, laÅ goge dena puloÅ ainaqa e unsimqa anjam Yesus na merbej qaji di dauryem. E gotraÅyosai. 20 E aqa anjam di dauryosim tigelosim Damaskus qureq gilem. Gilsim dia Qotei aqa anjam plaltoqnsimqa tamo uÅgasari naÅgi endegsi minjroqnem, ‘NiÅgi are bulyosib Qotei aqaq boiy. Bosib kumbra bole bole yoqnibqa tamo uÅgasari naÅgi na niÅgi nuÅgsib merÅgwab, “Bole, niÅgi are bulyonub.” ’ E Jerusalem dia, Judia sawaq di, sawa bei beiq di dego tamo uÅgasari naÅgi anjam di minjroqnem. 21 Utru deqa Juda tamo qudei na atra tal miligiq di e ojsib moiyotbqa maroqneb. 22 Ariya naÅgi e moiyotbosai. Qotei na e taqatboqnej deqa bini e ino ulatamuq endi tigelosimqa ni ti tamo kokba ti tamo laÅaj ti Qotei aqa anjam palontosim merÅgeqnum. E anjam bei palontosaieqnum. Nami Moses a ti Qotei aqa medabu o tamo naÅgi ti kumbra bunuqna branteleÅqas qaji di ubtosib maroqneb. NaÅgo anjam di segi e bini palonteqnum. 23 NaÅgo anjam di aqa utru agiende. Kristus a jaqatiÅ koba osim moiqas. Osim a tamo kalil qa namoosim subq na tigelosim Juda naÅgi ti sawa bei bei qaji naÅgi ti anjam minjroqnimqa naÅgi suwaÅoq boqnqab." 24 Pol a anjam degsi mareqnaqa Festus na aqa anjam gentosiqa leleÅosiq minjej, “Pol, ni nanarionum. Ino qalie kobaquja dena ni tulaÅ nanaritmqo." 25 Onaqa Pol na minjej, “O Gate Koba Festus, e nanariosai. Ijo anjam endi bole. E areqalo bole na anjam mareqnum. 26 Mandor Agripa a ijo anjam endi aqa utru nami qalieosiq soqnej. Deqa e na minjqa ulaosai. Yesus aqa kumbra kalil endi uli na brantosaioqnej. A boleq di unu. 27 O Mandor Agripa, ni kiyersi are qalonum? Qotei aqa medabu o tamo naÅgo anjam nami neÅgreÅyeb qaji di bole e? Od, e qalieonum, ni maronum, di bole." 28 Onaqa Agripa na Pol nenemyej, “E sokiñala Kristen tamo brantqai ni degsi are qalonum e?" 29 Onaqa Pol na minjej, “Ni sokiñala Kristen tamo brantqam di kere. Sokobaiyosim Kristen tamo brantqam di kere. Ariya e na Qotei endegsi pailyeqnum, ‘O Abu, tamo bini ijo anjam queqnub qaji naÅgi ti Mandor Agripa a ti naÅgi e unum degsib soqnebe. Ariya e sil na tontbeb unum naÅgi degsib sqajqa e ni pailmosai.’" 30 Onaqa Agripa Bernaisi wo tamo kalil awesoqneb qaji naÅgi ti Festus koba na tigelosib warumq dena oqedeb. Oqedosib endegsib qairosib mareb, “Iga Pol aqa jejamuq di une kobaquja bei unosai bole sai. Deqa iga a qalsim moiyotqa keresai. A tonto talq di waiyqa keresai dego." 32 NaÅgi degsib marsibqa Agripa na Festus minjej, “Pol a Sisar aqa ulatamuq di tigelqa marosai qamu ni na endego a tonto talq dena uratonum oqedqo qamu."
