Aposel 6
PNG1 Bati deqa Juda tulaÅ gargekoba naÅgi are bulyoqnsib Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatoqneb. Juda qudei naÅgi Grik qaji. Deqa naÅgi Grik anjam qalie. Juda qudei naÅgi Hibru qaji. Deqa naÅgi Hibru anjam qalie. Bati bei Grik qaji Juda naÅgi tigelosib Hibru qaji Juda naÅgi qa ÅiriÅeb. Di kiyaqa? IÅgi jeiyo batieqnaqa Hibru qaji Juda naÅgi na Grik qaji Juda naÅgo uÅa qobul naÅgi uratnjroqnsib naÅgo segi uÅa qobul naÅgi iÅgi jeisib enjroqneb. 2 Deqa Yesus aqa anjam maro tamo 12 naÅgi na tamo uÅgasari kalil Yesus dauryoqneb qaji naÅgi koroinjrsib minjreb, “Iga Yesus aqa anjam maro tamo unum. Gago wau qujai agi iga Qotei aqa anjam mare mare laqnum. Iga gago wau di uratosim iÅgi jei jeiyoqnqasai. 3 Deqa ijo was, niÅgi tamo 7 nuÅgo ambleq dena giltnjriy. Tamo endeqaji giltnjriy. NaÅgo kumbra tulaÅ boledamu. Qotei aqa Mondor a naÅgoq di sosiqa naÅgi siÅgilatnjreqnu. NaÅgi powo koba ti unub. NiÅgi tamo deqaji giltnjrsib wau enjribqa naÅgi na iÅgi jeiyetÅgoqnqab. 4 Iga Yesus aqa anjam maro tamo unum deqa iga bati gaigai Qotei pailyoqnsim Yesus aqa anjam mare mare laqnqom. Gago wau bole agide." 5 Onaqa Kristen naÅgi kalil anjam di qusib odosib tamo 7 naÅgi giltnjreb. Bei aqa ñam Stiven. Stiven aqa areqalo kalil Yesus qa siÅgilatoqnej. A areqalo aiyeltosaioqnej. Mondor Bole a Stiven aqa are miligiq aiyoqnsiqa siÅgilatoqnej. Bei aqa ñam Filip. Bei Prokorus. Bei Nikanor. Bei Timon. Bei Parmenas. Bei Nikolas. Nikolas aqa qure utru Antiok. A Juda tamo sai. A nami Jerusalem bosiqa Juda naÅgo lou dauryqa marsiq naÅgo miligiq aiyej. 6 Kristen naÅgi na tamo 7 naÅgi di giltnjrsib Yesus aqa anjam maro tamo naÅgo ulatamuq di tigeltnjrnab naÅgo gateq di baÅ atsib naÅgi qa Qotei pailyeb. 7 Bati deqa Qotei aqa anjam tulaÅ kobaoqnej. Jerusalem dia tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatoqneb. Atra tamo gargekoba naÅgi dego Qotei aqa anjam dauryoqnsibqa Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilatoqneb. 8 Qotei a Stiven qa are tulaÅ boleiyoqnsiq a siÅgila yeqnaqa a na tamo uÅgasari kalil Jerusalem di soqneb qaji naÅgo Åamdamuq di maÅwa gargekoba yoqnej. 9 Onaqa bati bei Juda tamo qudei naÅgi tigelosib Stiven ombla anjam na qotoqneb. Tamo naÅgi di Juda naÅgo Qotei tal beiq di gaigai louoqneb. NaÅgi nami kaÅgal tamo sosibqa olo bunuqna naÅgo segi wau ojoqneb deqa naÅgi Qotei tal dia louoqneb. Qotei tal di aqa ñam endegsib waiyeb, “Tamo NaÅgo Segi Wau Ojo Qaji NaÅgo Qotei Tal.” Tamo naÅgi di Stiven ombla anjam na qotoqneb. NaÅgi nami Sairini qure ti Aleksandria qure ti Silisia sawa ti Esia sawaq dena ti beleÅeb. 10 NaÅgi Stiven ombla anjam na qoteqnab Qotei aqa Mondor na Stiven powo koba yoqnej deqa naÅgi aqa anjam qalotqa keresai. 11 Deqa naÅgi lumu na tamo qudei naÅgi metnjrnab bonab minjreb, “NiÅgi Stiven aqa jejamu laÅa gisaÅyiy.” Degyosib silali enjreb. Silali enjrnab naÅgi gisaÅosib mareb, “Stiven a Moses Qotei wo qa misiliÅ anjam mareqnaq iga quoqnem." 12 NaÅgi anjam degsib marnabqa Juda tamo uÅgasari naÅgi ti Juda gate naÅgi ti dal anjam qalie tamo naÅgi ti qusibqa Stiven qa minjiÅ oqetnjrnaqa a ojeb. A ojsib koro sawaq osi gilsib Juda tamo kokba naÅgo ulatamuq di tigelteb. 13 Tigeltosib tamo qudei naÅgi dego osi bonab naÅgi Stiven aqa jejamu laÅa gisaÅyosib mareb, “Tamo endi a bati gaigai Qotei aqa atra tal qa ti Moses aqa dal anjam qa ti misiliÅ anjam mareqnu. 14 Bati bei a endegsi marnaq iga quem, ‘Nasaret tamo Yesus a na atra tal endi niñaqyosim Moses aqa dal anjam iga nami egej qaji di dego kobotosim dal anjam bunuj egwas.’" 15 Onaqa tamo kalil koro sawaq di awesoqneb qaji naÅgi Stiven koqyoqneb. Koqyoqnsib aqa ulatamu laÅ aÅgro aqa ulatamu bulonaq uneb.
