Galesia 3
PNG1 O Galesia tamo uÅgasari, niÅgi tulaÅ nanari. Iga nami niÅgi Yesus Kristus osorÅgonam niÅgi a Åamburbasq di gaiÅesonaq unobuleb. Ariya tamo yai na nuÅgo areqalo olo niñaqyetÅgej deqa niÅgi Yesus aqa anjam olo urateqnub? 2 Ijo nenem qujai agiende. NiÅgi gam kiye na Qotei aqa Mondor eb? NiÅgi dal anjam dauryeb gam dena niÅgi Mondor eb kiyo niÅgi Yesus aqa anjam bole qusib a qa nuÅgo areqalo siÅgilateb gam dena niÅgi Mondor eb kiyo? 3 NiÅgi nanarionub e? NiÅgi nami are bulyosib bati deqa niÅgi Yesus dauryqa utru atsib Mondor aqa siÅgila na walweloqneb. Ariya bini kiyaqa niÅgi olo nuÅgo segi siÅgila na Yesus dauryqa marsib walweleqnub? 4 Gulbe niÅgi nami qoboiyoqneb qaji di niÅgi laÅa qoboiyoqneb e? E are qalonum, niÅgi laÅa qoboiyosai. 5 Qotei na aqa Mondor niÅgi eÅgoqnsiq nuÅgo ambleq di maÅwa kokba babteleÅeqnu. A kiyaqa degyeqnu? NiÅgi dal anjam dauryeqnub a deqa osiq degyeqnu e? Sai. NiÅgi Yesus aqa anjam bole qusib a qa nuÅgo areqalo siÅgilateb a deqa osiq degyeqnu. 6 Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Abraham a Qotei qa aqa areqalo siÅgilatej gam dena Qotei na a tamo bole une saiqoji qa minjej." 7 Deqa ijo was, niÅgi endegsi poiÅgem, tamo naÅgi Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilateqnub qaji naÅgi segi Abraham aqa aÅgro tiÅtiÅ unub. 8 Nami Qotei a endegsi qalieej, “Bunuqna sawa bei bei qaji naÅgi Yesus aqa anjam bole qusib naÅgo areqaloq di siÅgilatib gam dena e na naÅgi tamo bole une saiqoji qa minjrqai.” Qotei a nami degsi qalieosiq deqa a Yesus aqa anjam bole di ubtosiq Abraham minjej. A endegsi minjej, “O Abraham, ino moma naÅgoq dena tamo bei brantim aqa wau na e sawa bei bei qaji naÅgi boletnjrqai.” O ijo was, anjam di agi neÅgreÅq di unu. 9 Abraham a Qotei qa aqa areqalo siÅgilatej deqa Qotei na tamo uÅgasari kalil Yesus qa naÅgo areqalo siÅgilateqnub qaji naÅgi Abraham a ti boletnjrqas. 10 Tamo qudei naÅgi endegsib are qaleqnub, “Iga dal anjam dauryqom gam dena iga Qotei aqa Åamgalaq di tamo bole une saiqoji sqom.” O ijo was, tamo naÅgi di Qotei na minjrqas, “NiÅgi tamo uge.” Osim naÅgi padaltnjrqas. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo naÅgi Qotei aqa dal anjam mutu kalil torei dauryekritqasai di a na minjrqas, ‘NiÅgi tamo uge.’ Osim naÅgi padaltnjrqas." 11 Qotei aqa anjam bei dego endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo naÅgi Qotei qa naÅgo areqalo siÅgilatqab di a na naÅgi tamo bole une saiqoji qa minjrqas. Yim naÅgi Åambile gaigai sqab.” Deqa iga qalieonum, tamo naÅgi dal anjam dauryqab gam dena Qotei na naÅgi tamo bole une saiqoji qa minjrqasai. 12 Dal anjam dauryqajqa ti Qotei qa gago areqalo siÅgilatqajqa ti di ombla kerekere sai. NaÅgi utru segi segi. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo a dal anjam mutu kalil torei dauryekritqas di a Åambile sqas." 13 Dal anjam a marqo, iga dal anjam mutu kalil torei dauryekritqasai di Qotei na iga tamo uge qa mergsim padaltgwas. Kristus a deqa are qalsiqa iga aqaryaigwa marsiqa gago padalo sawa osiqa a segi Qotei aqa Åamgalaq di tamo uge bulosiqa iga qa padalej. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo kalil ÅamtaÅ goge di gaiÅejunub qaji naÅgi Qotei na tamo uge qa minjroqnsiq padaltnjreqnu." 14 Kristus Yesus na iga degsi aqaryaigej deqa aqa wau na Qotei a sawa bei bei qaji naÅgi Abraham a ti boletnjrqas. Iga Yesus qa gago areqalo siÅgilatqom gam dena iga Qotei aqa Mondor oqom. Mondor di Qotei a nami iga egwa marej. 15 O ijo was kalil, e na mandam tamo naÅgo kumbra qa niÅgi endegsi merÅgwai. Tamo bei a moiyosaisosimqa a na aqa ñoro kalil aqa aÅgro naÅgo baÅq di uratqa marsim a anjam bei neÅgreÅyosim siÅgilatqas. Deqa bunuqna a moiyim aqa aÅgro naÅgi aqa ñoro di oqab. Aqa anjam neÅgreÅyej qaji di tamo bei na olo taqal atqa keresai. Osim olo anjam bei dego totoryosim neÅgreÅyqa keresai. 16 Dego kere iÅgi bole bole Qotei na mondoÅ iga egwas qaji di a ubtosiqa Abraham aqa moma bei wo minjrej. A Abraham aqa moma gargekoba naÅgi minjrosai. A aqa moma qujai segi minjej. Anjam di neÅgreÅq di unu. Aqa moma qujai di agi Kristus. 17 O ijo was, e niÅgi degsi merÅgonum di aqa utru agiende. Qotei a nami Abraham ombla anjam qoseb. Onaqa wausau 430 koboonaqa dal anjam brantej. Dal anjam dena Qotei aqa anjam Abraham ombla qoseb qaji di taqal waiyqa keresai. Qotei na iÅgi bole bole iga laÅa egwa marej awai saiqoji. Osiqa anjam di siÅgilatej. Anjam di dal anjam na gentqa keresai. 18 Iga dal anjam dauryqom gam dena iga iÅgi bole bole di onum qamu Qotei na iÅgi di iga laÅa egwa keresai qamu. Iga qalieonum, Qotei a iÅgi bole bole di iga laÅa egwajqa are qalsiq Abraham ombla anjam qoseb. 19 Deqa bunuqna Qotei a kiyaqa olo dal anjam atej? E ubtosiy marqai. A gago une boleq atqa osiqa dal anjam atej. A endegsi are qalej. Dal anjam a soqnim bunuqna Abraham aqa moma qujai di a bqas. Moses a Israel naÅgi Qotei ti naÅgo ambleq di tigelesosiqa yeba waiyonaqa laÅ aÅgro naÅgi na dal anjam di Moses yonabqa a na kamba Israel naÅgi enjrej. 20 Amble qaji tamo a na tamo qujai segi aqa anjam gereiyetqa keresai. A tamo aiyel kiyo tamo qalub kiyo naÅgo ambleq di tigelesosim yeba waiyosim naÅgo anjam gereiyetnjrqas. Ariya Qotei a segi qujai unu. Deqa a anjam bei siÅgilatimqa tamo qudei na olo aqa anjam di gentqa keresai. 21 E endegsi marqai kiyo? Dal anjam ti iÅgi bole bole Qotei a nami iga egwa marej qaji de ti ombla jeu atoqnsib unub. E degsi marqasai bole sai. Dal anjam mutu bei na iga Åambile egwa kere qamu iga dal anjam dauryqom gam dena iga tamo bole une saiqoji so qamu. 22 Ariya degsi sosai. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo uÅgasari kalil naÅgo une na naÅgi tonto talq di breinjrobuleqnu.” O ijo was, anjam degsib neÅgreÅyeb deqa iga Yesus Kristus qa gago areqalo siÅgilatem gam dena iga iÅgi bole bole Qotei a nami iga egwa marej qaji di oqom. 23 Nami iga Yesus qa gago areqalo siÅgilatqa bati brantosaisonaqa dal anjam na iga taqatgesoqnej. Sonaq sonaq ariya bunuqna iga Yesus qa gago areqalo siÅgilatqa bati agi brantej. 24 Dal anjam a gago abu bul sosiqa iga Kristus aqa areq joqsiq gilej. Gilnaqa iga Kristus qa gago areqalo siÅgilatem. Deqa bini iga Qotei aqa Åamgalaq di tamo bole une saiqoji unum. 25 Iga Kristus qa gago areqalo siÅgilatqa bati brantej deqa iga olo dal anjam aqa sorgomq di sqasai. Dal anjam a olo gago abu bul sqasai dego. 26 NiÅgi kalil Kristus Yesus qa nuÅgo areqalo siÅgilateb deqa niÅgi Qotei aqa aÅgro tiÅtiÅ unub. 27 NiÅgi kalil yanso osib Kristus beteryejunub deqa niÅgi Kristus a gara bul jigsib unub. 28 Deqa niÅgi endegsib maraib, “E Juda qaji” o “E Grik tamo” o “E kaÅgal tamo” o “E kaÅgal tamo sai” o “E tamo” o “E uÅa.” NiÅgi degsib maraib. NiÅgi Kristus Yesus beteryejunub deqa niÅgi kalil tamo qujaiosib unub. 29 NiÅgi Kristus aqa segi tamo uÅgasari unub deqa niÅgi Abraham aqa aÅgro tiÅtiÅ dego unub. Agi iÅgi bole bole Qotei a nami Abraham yqajqa minjej qaji di niÅgi oqab.
