Menu

Hibru 12

PNG

1 Tamo uÅgasari nami soqneb qaji naÅgi di Qotei qa naÅgo areqalo siÅgilatoqneb deqa bini naÅgi laÅbi bul iga agutgesonab iga naÅgi unjreqnum. Unjreqnum deqa iga siÅgila na gurgurobuloqnsim bubuÅoqnqom. Qotei na iga giltgej deqa iga gurguroqnimqa gulbe qudei na iga getentgwa laqnimqa iga gulbe di olo gotraÅyoqnqom. Une qudei gagoq di beterqajqa laqnu qaji di dego iga gotraÅyoqnqom. 2 Osim iga Yesus koqyoqnsim gurgurqom. Iga Qotei qa gago areqalo siÅgilateqnum di Yesus a segi utru. Bunuqna a na gago areqalo di torei keretqas. Yesus a nami qalieej, a Åamburbasq di moisim bunuqna a olo tulaÅ areboleboleiyqas. Jeu tamo naÅgi a qa maroqneb, “A tamo uge deqa a moiqas.” Ariya Yesus a deqa jemaiyosai. A aqa are siÅgilatosiq Åamburbasq di moiyej. Bini a olo laÅ qureq di Qotei aqa awo jaram baÅ woq di awejunu. 3 NiÅgi geregere are qaliy. Une tamo naÅgi Yesus qa tulaÅ ugeoqnsib a jeuteqnab a siÅgila na tigelesoqnej. NiÅgi dego siÅgila na tigelesoqniy. NiÅgi ulaaib. Osib asgiÅgaiq. 4 Bole, niÅgi une gotraÅyqajqa siÅgilakobaeqnub. Ariya jeu tamo naÅgi na kamba niÅgi moiyotÅgosaieqnub. 5 O ijo was, Qotei a nami anjam bei niÅgi merÅgej. NiÅgi anjam deqa are walÅgwo kiyo? A niÅgi dalÅgwa osiqa endegsi merÅgej, “O ijo aÅgro, e nuÅgo Tamo Koba. Deqa e niÅgi tingitÅgwa marsiyqa gulbe eÅgoqnit niÅgi gulbe di qoboiyqa asgiÅgaiq. Osib are gulbeiÅgaiq. NiÅgi quiy. Tamo uÅgasari e qalaqalainjreqnum qaji naÅgi di e na olo tingitnjreqnum. Tamo uÅgasari e ijo segi aÅgro qa mareqnum qaji naÅgi di e na olo gulbe enjreqnum.” Qotei a niÅgi aqa segi aÅgro sqa marsiq deqa anjam degsi merÅgej. NiÅgi anjam deqa olo are walÅgwo kiyo? 7 O ijo was, Qotei na niÅgi tingitÅgoqnsim gulbe eÅgoqnimqa niÅgi siÅgila na tigeloqnsib gulbe di qoboiyoqniy. Abu naÅgi na naÅgo aÅgro naÅgi gaigai tingitnjreqnub dego kere Qotei na niÅgi tingitÅgeqnu. 8 Qotei na aqa aÅgro kalil naÅgi gaigai tingitnjreqnu. A na niÅgi tingitÅgwasai di niÅgi aqa aÅgro sqa keresai. NiÅgi gam qaji uÅa aqa aÅgro bul sqab. 9 NiÅgi are qaliy. Gago mandam qaji abu naÅgi na iga tingitgoqneb. Deqa iga naÅgo ñam soqtoqnem. Ariya gago laÅ qaji Abu a gago qunuÅ taqateqnu. Deqa iga aqa sorgomq di geregere sosimqa aqa ñam tulaÅ soqtoqnqom. Osim dena iga Åambile sqom. 10 Gago mandam qaji abu naÅgi sokiñala sosib naÅgo segi areqalo dauryosib iga tingitgoqneb. Ariya Qotei na iga geregere aqaryaigwajqa osiq iga tingitgeqnu. Di kiyaqa? Iga aqa segi kumbra boleq di sqajqa deqa. 11 Bole, Qotei na iga tingitgwa maroqnsiq gulbe egeqnaqa iga areboleboleigosaieqnu. Iga are gulbeigeqnu. Ariya bunuqna gulbe dena iga siÅgilatgimqa iga kumbra bole tiÅtiÅ dauryqajqa geregere qalieqom. Osim dena iga lawo na sqom. 12 Deqa nuÅgo baÅ a laesqas di niÅgi na olo siÅgilatosib wauoqniy. NuÅgo siÅga tombol dego laesqas di niÅgi olo siÅgila na tigelesoqniy. 13 Tigelesosib gam bole dauryosib walweloqniy. NiÅgi degyqab di nuÅgo siÅga ugeqasai. NuÅgo siÅga olo boleqas. 14 NiÅgi tamo kalil naÅgi ti koba na geregere lawo na sqajqa siÅgilaoqniy. Osib niÅgi Qotei aqa segi kumbra bole dego dauryqajqa siÅgilaoqniy. Tamo a Qotei aqa segi kumbra bole dauryqasai di a Tamo Koba unqa keresai. 15 NiÅgi geregere Åam atoqnsib soqniy. Qotei a niÅgi qa are boleiyeqnu aqa kumbra di niÅgi qudei olo uratosib uloÅo uge. ÅamtaÅ oqsiq gei uge uge ateleÅeqnu dego kere nuÅgo ambleq di tamo bei a are uge ti sosim kumbra uge uge babtoqnimqa niÅgi na saidyiy. Tamo dena niÅgi niñaqÅgimqa niÅgi Qotei aqa Åamgalaq di jiga ti so uge. 16 NiÅgi na Kristen tamo uÅgasari naÅgi saidnjribqa naÅgi sambala kumbra yaib. Osib Qotei qoreiyaib. Agi Aisak aqa Åiri Iso a Qotei qoreiyej. Osiqa a aÅgro matu soqnej deqa are qalosaiosiq iÅgi bole bole aqa abu na nami a yqajqa minjej qaji di qariÅyosiq dena iÅgi uyo bei awaiyosiq uyej. 17 NiÅgi qalie, bunuqna Iso a aqa abu aqa iÅgi bole bole di olo oqajqa marnaqa Qotei na saidyej. Deqa a akamugetej. Aqa kumbra uge yej qaji di a olo uratosim are bulyqajqa gam saiiyej. 18 Nami Israel naÅgi Sainai mana utru jojomyosib dia Åamyuwo ti ambru ti jagwa ti unoqneb. NaÅgo baÅ na mana di ojoqneb. Ariya ijo was, niÅgi iÅgi iÅgi deq bosai. 19 Israel naÅgi Sainai manaq di gul anjam quoqnsib Qotei aqa kakro dego quoqneb. Osib ulaugeteb. Deqa naÅgi Moses minjeb, “Qotei a olo anjam bei mergaiq." 20 NaÅgi Qotei aqa anjam di qusib ulaugeteb. Agi Qotei na naÅgi endegsi minjrej, “Tamo bei kiyo wagme bei kiyo mana endeq oqimqa niÅgi a meniÅ na qalib moiyem.” Qotei na naÅgi degsi minjrej. 21 Manaq di naÅgi iÅgi iÅgi di unoqnsib deqa naÅgi tulaÅ ulaugeteb. Moses a dego mana deqa ulaosiq marej, “E ulaugetosim tulaÅ ginda gindaÅeqnum." 22 Ariya niÅgi iÅgi iÅgi deq bosai. NiÅgi Saion manaq beleÅeb. Osib Qotei Åambile gaigai unu qaji aqa segi qureq dego beleÅeb. Qure di agi Jerusalem bunuj laÅ goge di unu qaji. NiÅgi laÅ aÅgro tulaÅ gargekoba sisiyqa keresai naÅgoq dego beleÅeb. 23 Tamo uÅgasari Qotei qa korooqnsib loueqnub qaji naÅgoq dego niÅgi beleÅeb. Tamo uÅgasari naÅgi di Qotei aqa segi aÅgro matu tiÅtiÅ. NaÅgo ñam Qotei a laÅ qureq di neÅgreÅyej unu. NiÅgi Qotei qa ti tamo uÅgasari kumbra bole dauryeqnub qaji naÅgo qunuÅ qa ti beleÅeb. Tamo uÅgasari naÅgi di Qotei na torei boletnjrej. Qotei agi mondoÅ iga kalil pegigwas. 24 Ariya niÅgi Yesus qa dego beleÅeb. Yesus agi Qotei aqa anjam bunuj siÅgilatqa osiqa iga Qotei ti gago ambleq di tigelesosiqa yeba waiyej unu. Yesus aqa leÅ bileÅej qaji a qa dego niÅgi beleÅeb. Deqa leÅ dena Qotei aqa anjam niÅgi merÅgobuleqnu. Yesus aqa leÅ di tulaÅ bolequja. LeÅ dena Abel aqa leÅ tulaÅ buÅyejunu. Abel aqa leÅ na dego niÅgi anjam merÅgobuleqnu. 25 O ijo was, niÅgi geregere Åam atoqniy. Qotei na niÅgi anjam merÅgoqnimqa niÅgi aqa anjam dauryqa urataib. Qotei a nami mandamq endi sosiqa Israel naÅgi anjam siÅgila na minjroqnej. Minjreqnaqa naÅgi aqa anjam di dauryqa uratoqneb. Deqa Qotei na naÅgi awai uge enjrej. Awai uge di naÅgi britosib jaraiqa keresai. Ariya bini Qotei a laÅ goge di sosiqa iga dego anjam siÅgila na mergeqnu. Deqa iga a qoreiyqom di a na iga awai tulaÅ ugedamu egwas. Awai uge di iga britosim jaraiqa keresai bole sai. 26 Nami Qotei na Israel naÅgi anjam siÅgila na minjreqnaqa aqa kakro dena mandam reÅgiÅyoqnej. Ariya bini a olo anjam endegsi iga mergeqnu, “Bunuqna bati qujai qa e olo mandam reÅgiÅyqai. E mandam segi reÅgiÅyqasai. E mandam ti laÅ ti reÅgiÅnjrqai." 27 A marej, “Bati qujai qa.” Deqa iga qalieonum, Qotei na iÅgi iÅgi a nami atej qaji di taqal breinjrim naÅgi torei koboqab. IÅgi iÅgi di agi Qotei na reÅgiÅnjrqas. Yimqa iÅgi iÅgi a na reÅgiÅnjrqasai qaji di gaigai sqab. 28 Qotei a gago Mandor Koba sosiq iga taqatgeqnu. Aqa kumbra di reÅgiÅqa keresai. Deqa iga Qotei biÅiyoqnsim kumbra a tulaÅ areareteqnu qaji dena a qa louoqnsim aqa ñam soqtoqnsim ulaoqnsim aqa sorgomq di sqom. 29 Iga degyqom. Di kiyaqa? Gago Qotei a Åamyuwo bul iÅgi iÅgi kalil koiteleÅeqnu qaji.

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate