Hibru 7
PNG1 Melkisedek a Salem qure naÅgo mandor soqnej. A Qotei Goge Koba aqa atra tamo dego soqnej. Bati deqa Abraham a mandor qudei naÅgi ti qotsiqa naÅgi ñumej. Ãumsiqa olo aqa qureq beqnaqa Melkisedek a gamq di Abraham turosiqa aqa gateq di baÅ atetosiqa a qa pailyej. 2 Onaqa iÅgi iÅgi kalil Abraham a mandor naÅgoq dena eleÅej qaji di a na poto 10 yosiq oto qujai Melkisedek atraiyej. Melkisedek aqa ñam aqa damu agiende, Kumbra Bole Yeqnu Qaji Mandor. Qure ñam Salem aqa damu agiende, Are Lawo. Melkisedek a Salem qure naÅgo mandor soqnej deqa aqa ñam aqa damu bei agiende, Are Lawo Qaji Mandor. 3 Melkisedek a abu saiqoji. A ai saiqoji. A moma bei dego saiqoji. Aqa Åambabo bati di iga qaliesai. Aqa moiqajqa bati di dego iga qaliesai. Deqa a Qotei aqa Åiri bulosiq a bati gaigai atra tamo unu. 4 Melkisedek aqa ñam tulaÅ kobaquja. E deqa niÅgi saiÅgwai. Gago moma utru Abraham a mandor naÅgoq dena iÅgi iÅgi boledamu eleÅosiqa poto 10 yosiq oto qujai Melkisedek atraiyej. 5 Bunuqna Qotei na Livai aqa moma naÅgi minjrej, “NiÅgi atra tamo sqab.” Agi dal anjam endegsi unu, “Israel naÅgi na iÅgi iÅgi poto 10 yoqnsib oto qujai Livai aqa moma naÅgi atrainjroqnqab.” Israel naÅgi Abraham aqa leÅ na Åambabeb. NaÅgi Livai aqa moma naÅgo was. 6 Melkisedek a Livai aqa leÅ sai. Ariya Abraham a iÅgi iÅgi poto 10 yosiq oto qujai Melkisedek atraiyej. Atraiyonaqa Melkisedek a Abraham aqa gateq di baÅ atetosiqa a qa pailyej. Abraham agi nami Qotei na minjej, “E ino moma naÅgi kobatnjrqai." 7 Iga qalie, tamo ñam ti naÅgi na tamo ñam saiqoji naÅgo gateq di baÅ atetnjroqnsib naÅgi qa pailyeqnub. 8 Israel naÅgi na Livai aqa moma naÅgi iÅgi iÅgi atrainjreqnub. Livai aqa moma naÅgi moreÅeqnub. Ariya Melkisedek agi Abraham na iÅgi iÅgi atraiyej qaji aqa moiqajqa bati naÅgi nami neÅgreÅyosaioqneb. Deqa a bati gaigai sobulejunu. 9 Livai aqa moma utru qujai di agi Abraham. Deqa iga endegsi marqom, Livai na iÅgi iÅgi di osiq Melkisedek atraiyobulej. 10 Melkisedek a Abraham gamq di turej bati di Livai a Åambabosaisoqnej. Abraham a iÅgi iÅgi di Melkisedek atraiyej bati deqa Livai a Abraham aqa jejamu miligiq di soqnej. Bunuqna Livai a Abraham aqa leÅ na Åambabej. Deqa iga endegsi marqom, Livai a dego iÅgi iÅgi di Melkisedek atraiyobulej. 11 Livai aqa moma naÅgi atra tamo sosib wauoqneb naÅgo wau dena tamo uÅgasari naÅgi boletnjrosaioqnej. NaÅgi boletnjrej qamu atra tamo bei a olo brantosai qamu. Bole, dal anjam a marej, Livai aqa moma naÅgi atra tamo sqab. Dal anjam di Israel naÅgi nami esoqneb. Ariya Qotei a olo marnaqa Yesus a gago atra tamo brantej. A Aron bulosiq atra tamo brantosai. A Melkisedek bulosiq atra tamo brantej. 12 O ijo was, dal anjam a marej, Livai aqa moma naÅgi atra tamo sqab. Ariya bunuqna Qotei a naÅgi kobotnjrsiqa olo atra tamo bei agi Yesus atej. Qotei aqa kumbra dena a na dal anjam bulyosiq olo dal anjam bei atej. 13 Yesus a Livai aqa leÅ na Åambabosai. A leÅ bei naÅgoq na Åambabej. LeÅ naÅgi di atraiyqajqa wau nami ojosaioqneb. 14 Iga qalie, gago Tamo Koba a Juda aqa leÅ na Åambabej. LeÅ dena atra tamo naÅgi brantqajqa Moses a deqa marosaioqnej. 15 Yesus a atra tamo bunuj brantosiq Melkisedek bulonaq iga unem. Deqa iga poigeqnu, atra tamo bunuj dena atra tamo kalil nami soqneb qaji naÅgi tulaÅ buÅnjrejunu. 16 Dal anjam a marej, atra tamo naÅgi Livai aqa leÅ na brantqab. Ariya Yesus a gam bei na atra tamo brantej. A Åambile ti siÅgila ti unu. A gaigai degsim sqas. Gam dena a atra tamo brantej. 17 Agi Qotei na nami Kristus endegsi minjej, “Melkisedek a atra tamo soqnej dego kere ni bati gaigai atra tamo sqam." 18 O ijo was, anjam dena iga poigeqnu, dal anjam nami soqnej qaji di siÅgila saiqoji. Dal anjam dena iga aqaryaigwa keresai. Deqa Qotei na dal anjam di taqal waiyej. 19 Dal anjam dena iga boletgosaioqnej deqa Qotei na dal anjam di taqal waiyosiqa olo gam bunuj waqtetgej. Gam bunuj di tulaÅ bolequja. Gam dena dal anjam namij di tulaÅ buÅyejunu. Deqa iga gam bunuj di dauryosim Qotei aqa areq giloqnsim a qa tariÅoqnqom. 20 Qotei na Yesus giltosiqa minjej, “Ni atra tamo sqam.” Degsi minjsiqa aqa anjam di siÅgilatej. Atra tamo nami soqneb qaji naÅgi dego Qotei na giltnjroqnsiqa minjroqnej, “NiÅgi atra tamo sqab.” Ariya a aqa anjam di siÅgilatosaioqnej. Agi Qotei aqa anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb unu, “Tamo Koba a na Kristus endegsi minjej, ‘Ni bati gaigai atra tamo sqam.’ Osiqa aqa anjam di siÅgilatej. Deqa aqa anjam di a olo uratqa keresai." 22 Deqa iga qalieonum, Qotei aqa anjam bunuj di tulaÅ bolequja. Di kiyaqa? Yesus a segi na anjam di gereiyej deqa. Anjam dena dal anjam namij tulaÅ buÅyejunu. 23 Nami tamo gargekoba naÅgi atra tamo soqneb. NaÅgi moreÅoqneb deqa naÅgi gaigai atra tamo sqa keresai. 24 Ariya Yesus a gaigai sqas deqa a gaigai atra tamo sosim wauoqnqas. Tamo bei na aqa sawa oqa keresai. 25 Deqa tamo uÅgasari Yesus aqa ñam na Qotei aqa areq gileqnub qaji naÅgi Yesus na torei eleÅqa kere. Di kiyaqa? A gaigai Åambile sosiq naÅgi qa Qotei pailyeqnu. 26 Yesus a atra tamo gate deqaji unu deqa a na iga tulaÅ aqaryaigwa kere. A gaigai Qotei aqa segi kumbra boleq di sosiq dauryeqnu. A une bei saiqoji. A Qotei aqa Åamgalaq di tamo tulaÅ bolequja. Qotei na a osi oqsiq laÅ qureq di awotej unu. Deqa a une tamo naÅgo ambleq di sosai. A isaq di unu. 27 Atra tamo gate nami qaji naÅgi bati gaigai wagme iÅgi iÅgi oqnsib Qotei atraiyeqnub. Mati naÅgi naÅgo segi une qa wagme iÅgi iÅgi oqnsib Qotei atraiyeqnub. Osib olo tamo uÅgasari naÅgo une qa dego Qotei atraiyeqnub. Ariya Yesus a wau degyosaieqnu. A bati qujai qa aqa segi jejamu Åambile sonaq osiqa Qotei atraiyej. 28 Dal anjam a nami marej, mandam tamo naÅgi atra tamo gate sqab. Tamo naÅgi di siÅgila saiqoji. Ariya bunuqna Qotei na olo anjam bei marsiqa anjam di siÅgilatej. Anjam di aqa damu agiende. A na aqa segi Åiri torei keretosiqa a atra tamo gate atej. Deqa a bati gaigai atra tamo gate sqas.
