Menu

Jon 10

PNG

1 Osiqa Yesus a olo marej, “E bole merÅgwai. Tamo bei a kaja naÅgo jeÅ miligiq gilqa osimqa a siraÅmeq na gilqa uratosim qalaq na jeÅ prugosim miligiq gilqas di a bajiÅ tamo. 2 Tamo a siraÅmeq na jeÅ miligiq gilqas di a kaja naÅgo mandor bole. 3 Deqa siraÅme taqato tamo na siraÅ waqtetoqnim miligiq giloqnsim aqa segi kaja naÅgo ñam metnjroqnqas. Metnjroqnim naÅgi aqa kakro qusib boqnib joqsim oqedoqnqas. 4 A na aqa segi kaja kalil naÅgi joqsim oqedoqnsim a naÅgi qa namoosim giloqnimqa naÅgi aqa kakro qa poinjrim deqa naÅgi a dauryoqnqab. 5 Tamo laÅaj bei na naÅgi metnjrqas di naÅgi aqa kakro qalieqasai deqa naÅgi a dauryqasai. NaÅgi a uratosib jaraiqab." 6 Yesus na yawo anjam degsi minjrnaqa naÅgi qusib utru poinjrosai. 7 Deqa Yesus a damu ubtosiqa endegsi minjrej, “E bole merÅgwai. Kaja naÅgi di ijo segi tamo uÅgasari naÅgi sigitnjrejunub. JeÅ miligiq gilqajqa siraÅme agi e segi. 8 Anjam plalto tamo kalil e bosaisonam nami beb qaji naÅgi bajiÅ tamo bul. Deqa kaja naÅgi naÅgo medabu dauryosaioqneb. 9 E segi siraÅme. Tamo uÅgasari naÅgi ijoq na jeÅ miligiq giloqnqab di Qotei na naÅgi eleÅqas. Amqa naÅgi miligiq gile oqede oqnsib iÅgi bole uyoqnqab. 10 “NiÅgi qalie, bajiÅ tamo naÅgi kaja bajiÅosib ugeugeinjrsib ñumqajqa deqa beqnub. Ariya e degyqa bosai. E na kaja naÅgi Åambile enjritqa naÅgi Åambile tulaÅ boledamu oqajqa e deqa bem. 11 E kaja naÅgo mandor bole. Mandor bole aqa kumbra agiende. A kaja naÅgi aqaryainjrqa marsimqa aqa segi Åambile uratosim moiqas. 12 Ariya tamo laÅaj aqa kumbra degosai. A silali qa segi wauqas deqa a kaja naÅgi geregere taqatnjrqasai. A kaja naÅgo mandor bolesai. Kaja naÅgi aqa sai. Deqa bauÅ juwaÅ bamqa unsim kaja naÅgi uratnjrsim ulaÅqas. Yimqa bauÅ juwaÅ na kaja qudei ñumim kalil segisegiosib jaraiqab. 13 A silali qa segi wauqas deqa a kaja naÅgi geregere taqatnjrqasai. A kaja naÅgi qa are qalosai. BauÅ juwaÅ bamqa a kaja naÅgi uratnjrsim ulaÅqas. 14 “E kaja naÅgo mandor bole. E ijo segi kaja naÅgi qa qalie bole. Ijo segi kaja naÅgi e qa dego qalie bole. 15 Ijo Abu a e qa qalie bole. E ijo Abu qa qalie bole. Dego kere e ijo segi kaja naÅgi qa qalie bole. NaÅgi dego e qa qalie bole. Deqa e na ijo kaja naÅgi aqaryainjrqa marsiy ijo segi Åambile uratosiy moiqai. 16 Ijo kaja qudei dego jeÅ oqeq di unub. NaÅgi jeÅ miligiq di sosai. Deqa e naÅgi dego joqsiy bosiy ijo kaja jeÅ miligiq di unub qaji naÅgi ti turtnjrsiy jeÅ qujaiq di breinjrit naÅgi mandor qujai ti sqab. Sosib ijo medabu quoqnqab. 17 Ijo Abu na e tulaÅ qalaqalaibeqnu. Di kiyaqa? E ijo segi Åambile uratosiy moisiy olo subq na tigelqai. 18 Tamo bei na ijo Åambile yaibqa keresai. E ijo segi areqalo na ijo Åambile uratosiy moiqai. E siÅgila ti unum deqa e na ijo Åambile uratqa kere. Osiy olo ijo Åambile oqa kere. Ijo Abu a nami merbej, ‘Ni degye.’ Deqa e degyqai." 19 Onaqa Juda naÅgi Yesus aqa anjam deqa ÅiriÅosib poaiyeleb. 20 Osib naÅgi gargekoba endegsib maroqneb, “Yesus a mondor uge ti unu deqa a tulaÅ nanariqo. Kiyaqa niÅgi aqa anjam queteqnub?" 21 Onaqa naÅgi qudei maroqneb, “Tamo a mondor uge ti sqas di a anjam bole deqaji marqa keresai. Mondor uge na tamo Åam qandimo boletqa kere e? Sai." 22 Nami Juda naÅgo moma naÅgi atra tal bunuj siraÅ waqteb. Deqa olo are qalqajqa yori bati Jerusalem dia brantej. Bati di ulili aiqa bati. 23 Onaqa Yesus a atra tal miligiq gilsiqa tal me ñam Solomon dia walweloqnej. 24 Walweleqnaqa Juda tamo kokba naÅgi aqa areq di koroosib minjeb, “Bati gembub koboamqa ni na ino kumbra ti ino wau ti ubtosim geregere mergwam? Ni Kristus amqa geregere merge." 25 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “E nami niÅgi merÅgem, ‘E Kristus.’ MerÅgonam niÅgi qunab ugeiÅgej. Wau kalil e ijo Abu aqa ñam na yeqnum qaji di niÅgi geregere tenemtoqniy. Tenemtosib endegsi poiÅgwas, bole, e Qotei aqa Åiri. 26 NiÅgi ijo kaja sai deqa niÅgi e qa nuÅgo areqalo siÅgilatosaieqnub. 27 Ijo kaja naÅgi ijo medabu queqnub. E naÅgi qa qalie bole. NaÅgi e daurbeqnub. 28 E naÅgi Åambile enjreqnum deqa naÅgi Åambile gaigai sqab. NaÅgi padalqasai. Sai bole sai. Tamo bei na naÅgi ijo baÅq dena yaibqa keresai. 29 Ijo Abu na naÅgi e ebej. A segi qujai iÅgi iÅgi kalil tulaÅ buÅnjrejunu. Deqa tamo bei na ijo kaja naÅgi ijo Abu aqa baÅq dena yaiyqa keresai bole sai. 30 Aqo ijo Abu wo tamo qujai." 31 Onaqa Juda tamo kokba naÅgi Yesus aqa anjam di qusibqa naÅgi a qalib moiqajqa marsib meniÅ eleÅeb. 32 Osib Yesus qalqa laqnab endegsi minjrej, “E na Abu aqa wau bole gargekoba niÅgi osorÅgoqnem. Wau bole kiye qa niÅgi e lubsib moiyotbqa meniÅ eleÅonub?" 33 Onaqa Juda tamo kokba naÅgi na kamba endegsib minjeb, “Wau bole bei qa iga ni meniÅ na lumqasai. Ni Qotei misiliÅyonum deqa lumqom. Agi ni segi qa maronum, ni Qotei. Ni degsi maraim. Ni mandam tamo. Deqa ni lumqom." 34 Onaqa Yesus na kamba naÅgi minjrej, “NuÅgo dal anjam bei nami endegsib neÅgreÅyeb, ‘E niÅgi merÅgonum, “NiÅgi qotei.” ‘ 35 Agi Qotei na tamo qudei naÅgi minjrej, ‘NiÅgi qotei.’ A na naÅgi degsi minjrej. NiÅgi qalie, iga Qotei aqa neÅgreÅ bei gentqa keresai. 36 Abu a segi na e giltbosiqa qariÅbonaq mandamq aiyem deqa e maronum, ‘E Qotei aqa Åiri.’ E degsi maronum deqa niÅgi kiyaqa merbonub, ‘Ni Qotei misiliÅyonum’? 37 “E ijo Abu aqa wau yosaiotqa niÅgi ijo anjam quetbaib. 38 Ariya e Abu aqa wau yitqa niÅgi ijo anjam quib ugeiÅgim olo ijo wau unsib dena geregere poiÅgem, bole, Abu na e beterbesonaqa e kamba Abu beteryejunum." 39 Onaqa naÅgi Yesus aqa anjam di qusib a ojqa yonab a naÅgi qa loumosiq ulaÅej. 40 UlaÅosiqa olo Jordan ya taqal beiq gilej. Gilsiqa Jon na nami tamo uÅgasari naÅgi yansnjroqnej qaji sawaq di soqnej. 41 Sonaqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi aqaq giloqnsib segi segi maroqneb, “Jon a maÅwa bei babtosaioqnej. Ariya anjam kalil Jon a Yesus qa maroqnej qaji di bole." 42 NaÅgi degsib maroqneb deqa Yesus a sawa dia sonaqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi a qa naÅgo areqalo siÅgilateb.

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate