Luk 18
PNG1 Yesus aqa aÅgro naÅgi bati gaigai Qotei pailyoqnib asginjraim deqa a na yawo anjam bei endegsi minjrej, “Qure beiq di anjam pegiyo tamo soqnej. Tamo di aqa kumbra bolesai. A Qotei ulaiyosaioqnej. A tamo uÅgasari naÅgi qa dego are qalosaioqnej. 3 Qure dia uÅa qobul soqnej. A bati gaigai anjam pegiyo tamo di aqa areq giloqnsiqa minjoqnej, ‘Tamo bei na e gulbe ebeqnu. Deqa ni na aqaryaibosim gago aiyel anjam pegiyetgimqa tamo dena e olo gulbe ebqasai.’ 4 A degsi minjeqnaqa a aqaryaiyqa uratoqnej. Bunuqna a areqalo bei osiqa marej, ‘Bole, e Qotei ulaiyosaieqnum. E tamo uÅgasari naÅgi qa are qalosaieqnum. 5 Ariya uÅa qobul di a bati gaigai e waiÅboqnsiqa merbeqnu, “Ni aqaryaibe.” A merbo gaigai yeqnu deqa uÅgum e aqa anjam gereiyetqai. E aqa anjam gereiyetqasai di a bati gaigai ijo areq boqnsim sqas. Yim e tulaÅ asgibo uge.’" 6 Osiqa Tamo Koba a olo marej, “Anjam pegiyo tamo uge aqa anjam marej qaji di niÅgi quiy. 7 Qusib are qaliy. Qotei a tamo bole. A anjam pegiyo tamo di bul sai. Deqa tamo uÅgasari a na giltnjrej qaji naÅgi qolo ti qanam ti pailyoqnqab di a naÅgo pailyo qusimqa tariÅsokobaiyqasai. A naÅgi urur aqaryainjrqas. 8 E niÅgi merÅgwai. Qotei na naÅgi urur aqaryainjroqujatqas. Ariya mondoÅ e Tamo AÅgro bosiyqa tamo uÅgasari mandamq endi unub qaji naÅgi e qa naÅgo areqalo siÅgilatosib soqnib degsi unqai e?" 9 Tamo qudei naÅgi mareqnub, “Iga tamo bole. Iga tamo qudei naÅgi unub dego sai.” Yesus na tamo deqaji naÅgi yawo anjam bei endegsi minjrej, 10 “Tamo aiyel naÅgi Qotei pailyqa marsibqa atra tal miligiq gileb. Bei Farisi tamo. Bei takis o qaji tamo. 11 NaÅgi atra tal miligiq gilsibqa Farisi tamo a namo tigelosiqa endegsi pailyej, ‘O Qotei, e tamo qudei naÅgi unub dego sai. E gisaÅ na tamo uÅgasari naÅgi silali yainjrosaieqnum. E sambala kumbra yosaieqnum. E kumbra uge bei dego yosaieqnum. E takis o qaji tamo di bul sai. 12 E gaigai ni pailmqa oqnsim iÅgi ti ya ti urateqnum. E ijo segi iÅgi iÅgi kalil poteleÅoqnsim oto bei ni atraimeqnum.’ 13 Farisi tamo a degsiqa Qotei pailyej. Onaqa takis o qaji tamo a kiñala isaq di tigelesosiqa laÅ goge koqyosim pailyqajqa jemaiyonaqa turuosiqa are soqoÅyosiqa marej, ‘O Qotei, e une ti. Deqa ni e qa dulosim ijo une kalil kobotetbime.’ Takis o qaji tamo a degsiqa Qotei pailyej." 14 Yesus a yawo anjam degsi minjrsiqa olo minjrej, “E niÅgi merÅgwai. Takis o qaji tamo di aqa une kalil Qotei na kobotetonaqa a olo puluosiqa aqa talq aiyej. Ariya Farisi tamo di aqa une Qotei na kobotetosai. Di kiyaqa? Tamo kalil naÅgo segi ñam soqteqnub qaji naÅgi Qotei na olo ñam aguq atetnjrqas. Ariya tamo naÅgo segi ñam aguq ateqnub qaji naÅgi Qotei na olo ñam soqtetnjrqas." 15 Onaqa tamo uÅgasari qudei naÅgi naÅgo aÅgro du du ti aÅgro mom ti joqsib Yesus na aqa baÅ naÅgo gateq di atetnjrqa marsib aqa areq beb. Beqnabqa Yesus aqa aÅgro naÅgi na saidnjrsib minjreb, “NuÅgo aÅgro du du naÅgi joqsib endeq baib." 16 Degsib saidnjrnabqa Yesus na aÅgro du du naÅgi di metnjrej. Osiqa aqa aÅgro naÅgi minjrej, “AÅgro du du naÅgi uratnjrib ijo areq beb. NaÅgi saidnjraib. Tamo uÅgasari naÅgi aÅgro du du bul sqab di Qotei a naÅgo Mandor Koba sosim naÅgi taqatnjrqas. 17 E bole merÅgwai. NiÅgi aÅgro du du naÅgi bul sqasai di Qotei a niÅgi osim taqatÅgwasai. Deqa a nuÅgo Mandor Koba sqasai dego." 18 Onaqa Juda gate bei na Yesus endegsi nenemyej, “O Qalie Tamo Bole, e kiyersiyqa Åambile gaigai sqai?" 19 Onaqa Yesus na kamba minjej, “Ni kiyaqa e tamo bole qa merbonum? Qotei a segi qujai tamo bole. 20 Ariya ni Qotei aqa dal anjam kalil qalie unum. ‘Ni tamo bei aqa uÅa jejamu ojetaim. Ni tamo bei qalsim moiyotaim. Ni bajiÅaim. Ni tamo bei aqa jejamu laÅa gisaÅyaim. Ni ino ai abu naÅgo sorgomq di geregere sosimqa naÅgo anjam dauryoqne.’" 21 Onaqa Juda gate dena olo Yesus minjej, “E aÅgro kiñala qa dal anjam kalil di dauryosim boqnem agi bini degsi unum." 22 Degsi minjnaq qusiqa kamba minjej, “Ni dal anjam kalil di dauryosim keretonum. Ariya kumbra qujai ni keretosai. Deqa e ni mermqai. Ni gilsim ino iÅgi iÅgi kalil qariÅyosim silali osim tamo iÅgi iÅgi saiqoji naÅgi jeisim enjre. Degsim enjrsim bosim e daurbe. Osim bunuqna ni laÅ qureq di awai bole itqam." 23 Yesus na tamo di degsi minjnaq qusiqa are gulbekobaiyej. Di kiyaqa? A iÅgi iÅgi koba ti soqnej deqa. 24 Onaqa Yesus a tamo di koqyosiqa marej, “Tamo uÅgasari iÅgi iÅgi koba ti unub qaji naÅgi Qotei na taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqa marsibqa laÅ qureq oqwajqa tulaÅ baÅgi koba. 25 Kamel a yumba miligiq gilqajqa baÅgi koba. Dego kere tamo uÅgasari iÅgi iÅgi koba ti unub qaji naÅgi Qotei na taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqa marsibqa laÅ qureq oqwajqa tulaÅ baÅgi koba." 26 Onaqa tamo qudei Yesus aqa anjam di queb qaji naÅgi na minjeb, “Ni anjam degsi maronum deqa tamo yai naÅgi Qotei na eleÅamqa naÅgi Åambile gaigai sqa kere?" 27 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “Tamo naÅgi segi Åambile sqa keresai. Ariya Qotei na naÅgi eleÅqa kere. Di kiyaqa? Qotei a kumbra kalil yqa kere." 28 Yesus a naÅgi degsi minjrnaqa Pita na minjej, “O Tamo Koba, ni une. Iga gago iÅgi iÅgi kalil uratosim ni daurmeqnum." 29 Onaqa Yesus na minjrej, “E bole merÅgwai. Tamo bei a Qotei na taqatosim aqa Mandor Koba sqa marsimqa aqa segi qure, aqa ÅauÅ, aqa was naÅgi, aqa ai abu naÅgi, aqa aÅgro naÅgi ti kalil uratnjrsim e daurbqas tamo di Qotei na iÅgi iÅgi gargekoba olo yeleÅqas. Yimqa mondoÅ a Åambile gaigai sqas." 31 Yesus na aqa aÅgro 12 naÅgi anjam degsi minjrsiq koboonaqa naÅgi joqsiqa segitnjrsiqa endegsi minjrej, “NiÅgi quiy. E Tamo AÅgro. Iga Jerusalem aiyeqnum. Dia anjam kalil Qotei aqa medabu o tamo naÅgi nami e qa neÅgreÅyeb qaji di aqa damu brantqas. 32 Agi tamo qudei na e ojqab. E ojsib tamo naÅgi Qotei qaliesai qaji naÅgo baÅq di e atqab. Yimqa naÅgi na e misiliÅboqnsib miselboqnsib ugeugeiboqnqab. 33 Osib e kumbaiÅbosib lubsib moiyotbqab. Bati qalub koboamqa e olo subq na tigelqai." 34 Yesus na aqa aÅgro naÅgi anjam degsi minjrnaq qusibqa anjam di aqa utru Qotei na ulitej deqa naÅgi geregere poinjrosai. 35 Onaqa Yesus a walwelosi aisiq Jeriko qure jojomyeqnaqa tamo bei Åam qandimyej qaji a gam qalaq di awesosiqa tamo uÅgasari naÅgi silali qa Åilnjroqnej. 36 Tamo uÅgasari tulaÅ gargekoba naÅgi Yesus dauryosib qatroÅoqnsib aiyeqnab tamo dena qusiqa nenemnjrej, “NiÅgi kiyaqa qatroÅeqnub?" 37 Onaqa naÅgi na minjeb, “Yesus Nasaret qaji a aiyeqnu." 38 Degsi minjnabqa a tulaÅ leleÅosiqa marej, “O Yesus, Devit aqa Åiri, ni e qa dulame." 39 Onaqa tamo uÅgasari namoeb qaji naÅgi na tamo di ÅiriÅtosib minjeb, “Ni leleÅkobaaim. Kiri.” Degsi minjnabqa a naÅgo anjam quetnjrosai. A olo tulaÅ leleÅoqnsiq Yesus minjoqnej, “O Devit aqa Åiri, ni e qa dulame." 40 Onaqa Yesus a tigelosiqa tamo uÅgasari naÅgi minjrej, “Tamo di osib ijo areq osi boiy.” Onaqa naÅgi na a osib Yesus aqa areq osi beb. Osi bonabqa nenemyej, 41 “E ni kiyermqajqa deqa ni e qa leleÅoqnam?” Onaqa minjej, “O Tamo Koba, e olo Åam poibim sawa unqajqa deqa e ni qa leleÅoqnam." 42 Onaqa Yesus na minjej, “Ni e qa ino areqalo siÅgilatonum deqa e ni boletmqai. Deqa ino Åamdamu olo poimeme." 43 Degsi minjnaqa aqa Åamdamu poiyonaqa sawa unsiqa Qotei aqa ñam soqtosiqa tigelosiq Yesus dauryosiq aiyej. Onaqa tamo uÅgasari kalil naÅgi Yesus aqa maÅwa di unsibqa naÅgi dego Qotei aqa ñam soqtoqneb.
