Luk 21
PNG1 Yesus a atra tal miligiq di sosiqa Åam atej di ñoro tamo naÅgi boqnsib silali ato qaji kulumq di silali ateqnab unjroqnej. 2 Onaqa uÅa qobul bei ñoro tulaÅ saiqoji a dego bosiqa meniÅ silali kiñilala aiyel segi atej. Atnaqa Yesus na unsiqa aqa aÅgro naÅgi minjrej, 3 “E bole merÅgwai. UÅa qobul endi a ñoro tulaÅ saiqoji. Deqa a na ñoro tamo kalil naÅgi buÅnjrsiqa silali kobaquja atqo. 4 Ãoro tamo naÅgi silali koba ti unub. NaÅgi oto kiñala segi ateqnub. Ariya uÅa qobul endi a silali tulaÅ sai bole sai. Aqa meniÅ silali kiñilala aiyel segi naj agi atekritqo." 5 Onaqa Yesus aqa aÅgro qudei naÅgi atra tal di koqyosibqa Yesus minjeb, “O Tamo Koba, ni unime. Atra tal walato qaji meniÅ di tulaÅ boledamu. Qotei atraiyqajqa iÅgi iÅgi ti meniÅ ti turtosib atra tal endi walateb.” Onaqa Yesus na kamba minjrej, 6 “Atra tal niÅgi unonub endi bunuqna jeu tamo naÅgi na bosib tulaÅ niñaqyosib aqa meniÅ kalil paraparainjrsibqa taqal breinjrqab. Yimqa meniÅ bei meniÅ bei aqa quraq di sqasai. MeniÅ kalil segisegiqab." 7 Onaqa Yesus aqa aÅgro naÅgi na kamba nenemyeb, “O Qalie Tamo, bati gembu jeu tamo naÅgi bosib atra tal endi niñaqyqab? Niñaqyqa osibqa kumbra kiye namoqna brantim iga unsim poigwas, ‘Bati di jojomqo’?" 8 Onaqa Yesus na minjrej, “NiÅgi geregere Åam atoqniy. Tamo qudei na niÅgi gisaÅgo uge. Bunuqna gisaÅ tamo gargekoba naÅgi ijo ñam na boqnsib maroqnqab, ‘E Kristus.’ Qudei maroqnqab, ‘Kristus bqajqa bati agi jojomqo.’ Degsib gisaÅosib maroqnibqa niÅgi naÅgi daurnjraib. 9 Bunuqna sawa bei bei qaji naÅgi aÅ na qotokobaoqnqab. NiÅgi deqa qusib ulaaib. Qotei a nami marej, ‘Kumbra di brantqas.’ Deqa brantem. Ariya kumbra di brantimqa diÅo bati urur brantqasai. Soboleiyosim brantqas." 10 Yesus a naÅgi degsi minjrsiqa olo minjrej, “Bati deqa sawa bei ti sawa bei ti qotoqnqab. Mandor kokba qudei naÅgi dego tigeloqnsibqa mandor kokba qudei naÅgi qoto itnjroqnqab. 11 Sawa bei beiq di mimiÅ kokba ti ma uge ti mam ti iÅgi saio bati branteleÅqas. LaÅ goge di maÅwa bei bei brantoqnibqa tamo uÅgasari naÅgi unoqnsib ulaugetoqnqab. 12 “Ariya kumbra kalil di brantosaisoqnimqa Juda naÅgi na bosib niÅgi jeutÅgoqnsib ugeugeiÅgoqnsib ojeleÅoqnqab. OjeleÅoqnsib anjam pegiyo talq di niÅgi tigeltÅgoqnsib tonto talq di breiÅgoqnqab. Osib ijo ñam ugetqa are qaloqnsib niÅgi joqoqnsib Rom naÅgo mandor ti naÅgo gate ti naÅgo ulatamuq di niÅgi tigeltÅgoqnqab. 13 Yimqa gam dena niÅgi ijo anjam bole palontoqnsib naÅgi minjroqnqab. 14 Deqa niÅgi na kamba anjam kiye minjrqajqa deqa nami are koba qalaib. 15 E segi na nuÅgo medabu siÅgilatetÅgosiy powo eÅgitqa niÅgi kamba anjam minjroqnqab. Minjroqnibqa naÅgi nuÅgo anjam di gotraÅyqa yoqnib ugeinjroqnqas. 16 “Bati deqa nuÅgo ai abu naÅgi ti nuÅgo was naÅgi ti nuÅgo leÅ naÅgi ti nuÅgo kadoi naÅgi ti tigeloqnsib niÅgi ojeleÅoqnsib jeu tamo naÅgo baÅq di ateleÅoqnqab. Osib niÅgi qudei luÅgoqnib moreÅoqnqab. 17 NiÅgi ijo ñam ejunub deqa tamo uÅgasari kalil naÅgi niÅgi qa tulaÅ ugeoqnsib jeutÅgoqnqab. 18 Ariya Qotei na niÅgi geregere taqatÅgoqnqas deqa ijo aÅgro bei padalqasai. NiÅgi kalil bole sqab. NuÅgo gate baÅga bei dego ugeqasai. 19 Deqa niÅgi gulbe di qoboiyoqnsib siÅgila na tigelesoqniy. Sosib dena niÅgi Åambile bole oqab. 20 “Bunuqna qaja tamo naÅgi bosib Jerusalem agutesqab. Agutesoqnib niÅgi unsibqa endegsib qalieqab, ‘Bole, Jerusalem padalqajqa bati brantqo.’ 21 Bati deqa tamo uÅgasari Judia sawaq di unub qaji naÅgi jaraiyosib manaq oqoqujatebe. Tamo uÅgasari Jerusalem di unub qaji naÅgi qure uratosib jaraiyoqujatebe. Tamo uÅgasari wauq di, gamq di unub qaji naÅgi olo puluosib qureq baib. NaÅgi torei dena jaraiyoqujatebe. 22 Bati deqa Qotei na tamo uÅgasari naÅgo une qa kambatnjrougetqas. Yimqa aqa anjam kalil nami neÅgreÅyeb qaji di aqa damu brantqas. 23 O aiyo! Bati deqa Qotei aqa minjiÅ Juda naÅgoq aiyimqa gulbe tulaÅ kobaquja naÅgo mandamq di brantqas. Deqa uÅa gumaÅ ti uÅa aÅgro mom ti naÅgi jaraiyo baÅgioqnsib gulbe gargekoba oqnqab. 24 Jeu tamo naÅgi bosib Juda naÅgi serie na ñumoqnib moreÅoqnqab. Osib qudei ojeleÅosib joqsib sawa bei beiq di uratnjroqnqab. Tamo Juda sai naÅgi bosib Jerusalem tulaÅ niñaqyosib siÅgila na taqatesqab. Taqatesoqnib bati Qotei a nami giltej qaji di kereamqa a na naÅgi olo taqal breinjrqas. 25 “Bati deqa seÅ ambruqas. Bai dego suwaÅqasai. Bongar naÅgi ululoÅosib mandamq aiyeleÅqab. Yuwal dego korkortosim anjam atoqnqas. Yimqa sawa bei bei qaji naÅgi quoqnib areqalo niñaqyetnjroqnimqa naÅgi tulaÅ ulaugetoqnqab. 26 LaÅ goge di iÅgi iÅgi kalil reÅgiÅyeleÅamqa tamo uÅgasari naÅgi unsib maroqnqab, ‘Bole, gulbe oqa batiqo.’ NaÅgi degsib maroqnsib ulaugetoqnsib Åam eririqnjroqnqas. 27 Bati deqa e Tamo AÅgro siÅgila ti riaÅ koba ti laÅbiq na mandamq aiyoqnit tamo uÅgasari naÅgi tarosib e nubqab. 28 Kumbra kalil di brantqa utru atoqnimqa niÅgi ulaaib. NiÅgi tigelosib tarosib Åam atoqniy. Di kiyaqa? Qotei na niÅgi awaiÅgim niÅgi bole sqajqa bati jojomqo deqa." 29 Osiqa Yesus a yawo anjam endegsi minjrej, “NiÅgi qura ti Åam kalil ti unjriy. 30 Åam baÅga qalsim olo ñalguyoqnimqa niÅgi unsib qalieqab, ‘SeÅ aqa bati jojomqo.’ 31 Dego kere kumbra kalil e ubtosim merÅgonum qaji endi brantimqa niÅgi unsib endegsib qalieoiy, ‘Bole, Qotei na aqa segi tamo uÅgasari naÅgi taqatnjrsim naÅgo Mandor Koba sqajqa bati jojomqo.’ 32 “E bole merÅgwai. Tamo uÅgasari bini bati endeqa unub qaji naÅgi kalil moreÅosaisoqnibqa kumbra kalil e ubtosim merÅgonum qaji endi branteleÅqas. 33 LaÅ ti mandam ti koboqab. Ariya ijo anjam koboqa keresai." 34 Osiqa Yesus a olo marej, “NiÅgi geregere Åam atsib soqniy. NiÅgi ya uge uyoqnsib nanarioqnaib. NuÅgo segi jejamu qa iÅgi iÅgi qa areqalo kobaiyoqnaib. Aliem urur bel qaleqnu dego kere bati uge di bosim niÅgi pruqtÅgo uge. 35 Od, bati uge di bosim tamo uÅgasari sawa sawa kalilq di unub qaji naÅgoq di brantoqujatqas. 36 Deqa niÅgi gaigai Åam atoqnsib Qotei pailyoqnsib soqniy. Yimqa Qotei a siÅgila eÅgoqnimqa kumbra kalil branteleÅqas qaji di niÅgi na britosib e Tamo AÅgro ijo ulatamuq di tigelesqab.” Yesus a degsi marej. 37 Bati gaigai qanam Yesus a atra tal miligiq di sosiqa tamo uÅgasari naÅgi Qotei aqa anjam palontoqnsiq minjroqnej. Qoloeqnaqa a olo qure uratoqnsiqa mana ñam Oliv di Åeioqnej. 38 Tamo uÅgasari kalil naÅgi Yesus aqa anjam quqwa maroqnsib nobqolo ambru tigeloqnsibqa atra tal miligiq giloqneb.
