Menu

Matyu 12

PNG

1 Yori bati bei Yesus aqa aÅgro naÅgi ti wau ambleq na giloqnsibqa aqa aÅgro naÅgi mamnjrnaqa bem sum gei eleÅoqnsib uye uye giloqneb. 2 NaÅgi degsib gileqnabqa Farisi qudei naÅgi bosib naÅgi unjrsib Yesus minjeb, “Ni une. Ino aÅgro naÅgi gago dal anjam groteqnub. Yori bati qa kumbra degyo di getento koba." 3 Onaqa Yesus na kamba Farisi naÅgi minjrej, “Nami Devit aqa wau tamo naÅgi ti mamnjrnaqa kumbra yeb qaji di niÅgi buk miligiq di sisiyosai kiyo? 4 Devit a atra tal miligiq gilsiqa Qotei atraiyqajqa bem osiqa aqa wau tamo naÅgi koba na uyeb. Bem di getento. Di atra tamo naÅgo segi uyqajqa bem. Devit a degyej di a dal anjam grotej. Ariya a Qotei aqa Åamgalaq di une saiqoji. 5 Dal anjam bei dego neÅgreÅq di unu. Anjam agiende. Atra tamo naÅgi yori bati gaigai atra tal miligiq di waueqnub. NaÅgo kumbra dena naÅgi dal anjam groteqnub. Ariya naÅgi Qotei aqa Åamgalaq di une saiqoji. NiÅgi anjam di nami buk miligiq di sisiyosai kiyo? 6 Ariya e niÅgi endegsi merÅgwai. Bini tamo bei atra tal tulaÅ buÅyejunu qaji a nuÅgo ambleq di unu. 7 Qotei aqa anjam bei dego nami endegsib neÅgreÅyeb unu, ‘NiÅgi e laÅa atraibeqnub. E nuÅgo kumbra deqa arearetbosaieqnu. NiÅgi tamo naÅgi qa duloqnsib kumbra bole bole enjroqnqab di e tulaÅ arearetbqas.’ O Farisi, niÅgi Qotei aqa anjam di sisiyosib poiÅgo qamu niÅgi tamo une saiqoji naÅgi gulbe enjrosai qamu. 8 E Tamo AÅgro. Deqa e segi na yori bati taqatejunum. E segi yori bati aqa Tamo Koba." 9 Onaqa Yesus a dena walwelosiqa qure beiq di brantosiqa Juda naÅgo Qotei tal miligiq gilej. 10 Qotei tal miligiq di tamo bei baÅ qandamyej qaji a soqnej. Deqa tamo qudei naÅgi Yesus aqa jejamuq di anjam laÅa qametqa marsibqa endegsib nenemyeb, “Iga yori bati qa tamo boletqom di kere kiyo? Dal anjam a kiyersi marqo?" 11 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “Tamo bei aqa kaja a yori bati qa uloÅosim subq aiyimqa a uratqasai. A na aqaryaiyosim olo subq dena osim goge atqas. Di niÅgi qalie. 12 Ariya tamo naÅgi kaja sai. NaÅgi tamo qunuÅ ti. Deqa iga yori bati qa tamo aqaryaiyim a bole sqas di kumbra bole." 13 Yesus a naÅgi degsi minjrsiqa tamo baÅ qandamyej qaji di minjej, “Ni ino baÅ waiy.” Degsi minjnaqa aqa baÅ waiyonaq boleej. Aqa baÅ bei ombla na kerekereeb. 14 Onaqa Farisi naÅgi Qotei talq dena oqedosib naÅgi gam kiyersib Yesus qalib moiqajqa deqa qairoqneb. 15 Farisi naÅgi Yesus qalqajqa qairoqneb di qalieosiqa qure di uratosiq walwelosiq gilej. A gileqnaqa tamo uÅgasari gargekoba naÅgi a dauryeqnab a naÅgo ma tamo kalil naÅgi boletnjroqnej. 16 Osiqa a na naÅgi saidnjroqnej, “NiÅgi ijo ñam ubtosib maraib." 17 Yesus a kumbra di yej deqa anjam bei Qotei aqa medabu o tamo Aisaia nami marej qaji di aqa damu brantej. A anjam endegsi marej, 18 “Endi ijo wau tamo e segi na giltem qaji. E a tulaÅ qalaqalaiyeqnum. E a qa areboleboleibeqnu. E ijo Mondor aqaq di atitqa a na sawa bei bei qaji naÅgi endegsim minjroqnqas, ‘NiÅgi kumbra bole dauryiy.’ 19 A ÅiriÅ anjam maroqnqasai. A leleÅkobaoqnqasai. Gamq di tamo uÅgasari naÅgi aqa kakro quoqnqasai. 20 Silai aqa baÅga geÅqa laqnimqa a na torei gentqasai. WaÅal aqa puloÅ kiñalaamqa a na torei mosotqasai. A degsim lawo na wauoqnsim gilsim gilsim kumbra bole torei siÅgilatqas. 21 Yimqa sawa bei bei qaji naÅgi a qa naÅgo areqalo siÅgilatosib a na naÅgi aqaryainjrqajqa deqa tariÅoqnsib sqab." 22 Onaqa bati di tamo bei mondor uge na medabu getentosiq Åam qandimyej qaji a soqnej. Sonaqa tamo qudei na a osib Yesus aqa areq beb. Bonabqa Yesus na mondor uge di wiyetonaqa aqa meÅ otyonaqa aqa Åamdamu boleosiq a sawa unsiqa anjam bole maroqnej. 23 Onaqa tamo uÅgasari kalil naÅgi Yesus aqa maÅwa di unsibqa tulaÅ prugugetosib maroqneb, “Tamo di a Devit aqa Åiri kiyo?" 24 Onaqa Farisi naÅgi naÅgo anjam di qusibqa maroqneb, “Sai. Mondor uge naÅgo gate koba Belsebul a Yesus aqa jejamuq di unu. SiÅgila dena a na mondor uge naÅgi winjreqnu." 25 Onaqa Yesus a naÅgo areqalo di qalieosiqa yawo anjam bei endegsi minjrej, “Tamo naÅgi sawa qujaiq di unub qaji naÅgi segi poaiyelosib qotqab di naÅgi koba na geregere sqa keresai. NaÅgi niñaqosib koboqab. Tamo naÅgi qure qujai kiyo tal qujai kiyo di unub qaji naÅgi segi poaiyelosib qotqab di naÅgi dego koba na geregere sqa keresai. 26 Dego kere Satan na aqa segi mondor uge naÅgi winjrqas di naÅgi poaiyelqab. Deqa Satan a kiyersim aqa mondor uge naÅgi olo taqatnjrqas? Di keresai. 27 NiÅgi mareqnub, ‘Yesus a Belsebul aqa siÅgila na mondor uge naÅgi winjreqnu.’ Di sai. E Belsebul aqa siÅgila na mondor uge naÅgi winjrqai di yai aqa siÅgila na nuÅgo aÅgro naÅgi mondor uge winjrqab? Deqa naÅgi segi na merÅgwab, niÅgi anjam groteqnub. 28 Ariya e Qotei aqa Mondor aqa siÅgila na mondor uge naÅgi winjrqai di niÅgi endegsi poiÅgwas, ‘Bole, Qotei a gago Mandor Koba sosim iga taqatgwajqa bati brantqo.’ NiÅgi degsi poiÅgwas. 29 “Tamo bei a kiyersim tamo siÅgila koba bei aqa tal gogetosim aqa iÅgi iÅgi kalil bajiÅqas? E marqai. A mati tamo di sil na tontim soqnimqa di aqa iÅgi iÅgi kalil bajiÅqas. Tontqasai di aqa iÅgi iÅgi bajiÅqa keresai. 30 “Tamo bei na e beterbqasai di a na e jeutbqas. Tamo bei a e ombla wauqasai di a na ijo wau ugetetbqas. 31 “Deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. Tamo uÅgasari naÅgo une kalil Qotei na kobotetnjrqas. NaÅgo misiliÅ anjam mareqnub qaji une di dego Qotei na kobotetnjrqas. Ariya naÅgi Qotei aqa Mondor misiliÅyqab une di Qotei na kobotetnjrqasai. 32 E Tamo AÅgro. Tamo a e misiliÅbqas une di Qotei na kobotqas. Ariya tamo a Mondor Bole misiliÅyqas une di Qotei na kobotqasai. Bini bati endeqa Qotei na kobotqasai. MondoÅ dego Qotei na kobotqasai." 33 Osiqa Yesus a olo marej, “Åam bole naÅgi gei bole ateqnub. Åam uge naÅgi gei uge ateqnub. Deqa tamo naÅgi Åam aqa gei unsibqa dena poinjrqas, ‘Åam di bole. Åam di uge.’ 34 NiÅgi amal uge bul. NiÅgi tamo uge. Deqa niÅgi kiyersib anjam bole maroqnqab? Tamo naÅgo areqalo kalil naÅgo are miligiq na oqoqnsiq medabuq na branteqnu. 35 Tamo bole naÅgo are miligi di areqalo bole na maqejunu. Deqa naÅgi kumbra bole yeqnub. Ariya tamo uge naÅgo are miligi di areqalo uge na maqejunu. Deqa naÅgi kumbra uge yeqnub. 36 “Deqa e niÅgi endegsi merÅgwai. MondoÅ Qotei a tamo uÅgasari naÅgi peginjrqa batiamqa naÅgo anjam kalil naÅgi laÅa laÅa mareqnub qaji di Qotei na naÅgo jejamuq di qametnjrqas. 37 Ino anjam boleamqa Qotei na mermqas, ‘Ni tamo bole.’ Ino anjam ugeamqa Qotei na mermqas, ‘Ni tamo uge.’" 38 Onaqa dal anjam qalie tamo qudei ti Farisi qudei ti naÅgi na kamba Yesus minjeb, “O Qalie Tamo, ni Qotei aqa maÅwa bei babtim iga unqom." 39 Onaqa Yesus na kamba minjrej, “Tamo uÅgasari bini bati endeqa unub qaji naÅgo kumbra tulaÅ ugedamu. NaÅgi Qotei areiyosaieqnub. NaÅgi gaigai ijo maÅwa laÅa unqajqa metbeqnub. Deqa e na ijo maÅwa bei naÅgi osornjrqasai. Qotei aqa medabu o tamo Jona aqa maÅwa segi osornjritqa naÅgi unqab. 40 Agi Jona a bati qalub qolo qalub qe ani aqa miligiq di soqnej. Dego kere e Tamo AÅgro bati qalub qolo qalub sub miligiq di sqai. 41 MondoÅ Qotei na tamo uÅgasari naÅgi peginjrqa batiamqa Ninive tamo naÅgi tigelqab. Tigelosibqa tamo uÅgasari bini bati endeqa unub qaji naÅgo kumbra uge babtetnjrqab. NaÅgi degyqab. Di kiyaqa? Ninive tamo naÅgi nami Jona aqa anjam qusib are bulyeb deqa. Ariya bini tamo bei Jona tulaÅ buÅyejunu qaji a nuÅgo ambleq di unu. 42 MondoÅ Qotei na tamo uÅgasari naÅgi peginjrqa batiamqa uÅa mandor nami guta di sawa taqatoqnej qaji a dego tigelqas. Tigelosimqa tamo uÅgasari bini bati endeqa unub qaji naÅgo kumbra uge babtetnjrqas. A degyqas. Di kiyaqa? UÅa di a nami Solomon aqa powo kobaquja unqa marsiqa sawa isaq na walwelosi bej deqa. Ariya bini tamo bei Solomon tulaÅ buÅyejunu qaji a nuÅgo ambleq di unu." 43 Osiqa Yesus a olo marej, “Mondor uge a tamo bei aqa jejamuq dena ulaÅosim sawa kaÅgraÅoq gilqas. Gilsim dia laqnsimqa aqaratqajqa sawa Åamam ugeiyim marqas, 44 ‘E olo puluosiy ijo tal uratem qaji deq olo aiqai.’ A degsi marsimqa aisim tal di laÅa unu degsim unqas. Tal di nami maÅ solsib iÅgi iÅgi kalil gereiyeb milalejunu di unsimqa olo puluosim gilsim mondor uge 7 tulaÅ ugedamu naÅgi joqsim bosim koba na tal dia sqab. Soqnibqa tamo di aqa so tulaÅ ugeqas. Aqa so uge namij degwasai. Aqa so olo tulaÅ ugedamuqas. Dego kere tamo uÅgasari bini bati endeqa kumbra uge uge yeqnub qaji naÅgi degsib sougetesqab." 46 Yesus na tamo uÅgasari gargekoba naÅgi anjam degsi minjreqnaqa aqa was naÅgi aqa ai koba na Yesus qa bosib talq di iteb. Yesus a warum miligiq di sonaqa naÅgi na anjam bei minjqajqa deqa oqeq di tigelesoqneb. 47 Onaqa tamo bei na Yesus minjej, “Ni que. Ino was naÅgi ino ai ombla na ni anjam bei mermqa bonub agi oqeq di tigelejunub." 48 Onaqa Yesus na kamba minjej, “Ijo ai ijo was naÅgi tal qabe?" 49 Degsi minjsiqa aqa baÅ na aqa segi aÅgro naÅgi osoryosiqa minjej, “Ni une. Ijo ai ijo was naÅgi agide. 50 Tamo a ijo Abu laÅ qureq di unu qaji aqa areqalo dauryoqnqas di a ijo was bole. A ijo jaja. A ijo ai."

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate