Menu

1 Tesalonaika 2

PNG

1 O ijo was niÅgi segi qalie, iga nami nuÅgoq bosim nuÅgo ambleq di wauoqnem gago wau di laÅa uloÅosai. 2 NiÅgi qalie, iga nuÅgoq bosaisosimqa iga Filipai qureq di Qotei aqa wau ojeqnam jeu tamo naÅgi na iga jaqatiÅ egoqnsib ugeugeigoqneb. Bunuqna iga nuÅgo qureq bonamqa dia dego jeu tamo naÅgi na iga ugeugeigoqneb. Gago Qotei na gago are siÅgilatetgej deqa iga jeu tamo naÅgi qa ulaosai. Iga siÅgila na tigeloqnsim Qotei aqa anjam bole niÅgi merÅgoqnem. 3 Bati deqa iga niÅgi endegsi merÅgoqnem, “NiÅgi Yesus qa nuÅgo areqalo siÅgilatiy.” Iga anjam uge bei niÅgi merÅgosaioqnem. Iga nuÅgo ambleq di sosim kumbra jiga ti gisaÅ kumbra ti yosaioqnem. 4 Qotei a segi gago kumbra tenemtoqnsiq une bei unosaioqnej deqa a na iga wau egsiqa mergej, “NiÅgi ijo anjam bole mare mare laqniy.” O ijo was, mandam tamo naÅgi gago wau qa arearetnjroqnqajqa iga deqa are qalosaioqnem. Iga endegsi are qaloqnem, “Qotei a segi gago are miligi peleiyoqnsim gago wau qa arearetoqnqas." 5 NiÅgi qalie, iga walawala anjam bei niÅgi merÅgosaioqnem. Osim nuÅgo iÅgi iÅgi qa maulgonaq laÅa gisaÅ na anjam palontosaioqnem. Qotei a segi gago kumbra qa qalie. 6 Iga wauoqnem di niÅgi na kiyo tamo qudei na kiyo gago ñam soqtetgwajqa deqa wauoqnem e? Sai. Iga deqa wauosaioqnem. 7 Bole, iga Kristus aqa wau tamo bole unum deqa iga niÅgi endegsi merÅgwa kere, “NiÅgi silali iÅgi iÅgi qa aqaryaigoqniy.” Ariya iga degyosai. Iga nuÅgo ambleq di aÅgro kiñilala bul lawo na soqnem. Ai naÅgi na naÅgo aÅgro mom naÅgi muÅgum anainjreqnub dego kere iga nuÅgo ai bul sosim niÅgi gereiÅgoqnem. 8 Osim iga niÅgi tulaÅ qalaqalaiÅgoqnem. Deqa iga nuÅgo silali iÅgi iÅgi yaiÅgwajqa are qalosaioqnem. Iga Qotei aqa anjam bole niÅgi merÅgwajqa deqa are qaloqnem. Di segi sai. Iga gago segi Åambile dego uratosim niÅgi aqaryaiÅgwajqa are qaloqnem. Di kiyaqa? NiÅgi gago Kristen was bole unub deqa. 9 O was niÅgi qalie, iga niÅgi koba na sosimqa Qotei aqa anjam bole merÅgoqnem bati deqa iga waukobaoqnem. Iga niÅgi gulbe eÅgwa uratosim deqa gago segi baÅ na qanam ti qolo ti tulaÅ siÅgila na wauoqnem. Osim dena gago segi iÅgi iÅgi awaiyoqnsim uyoqnem. NiÅgi iga silali qa aqaryaigwajqa deqa merÅgosaioqnem. 10 NiÅgi Yesus qa nuÅgo areqalo siÅgilateqnub qaji iga na kumbra bole bole osorÅgoqnem. Iga kumbra uge bei osorÅgosaioqnem. Iga Qotei aqa Åamgalaq di kumbra bole tiÅtiÅ nuÅgo ambleq di yoqnem. Di niÅgi qalie. Qotei a dego qalie. 11 Abu naÅgi na naÅgo aÅgro naÅgi tingitnjroqnsib dalnjreqnub dego kere iga niÅgi tingitÅgoqnsim dalÅgoqnem. 12 Iga niÅgi degÅgoqnem. Di kiyaqa? NiÅgi kumbra Qotei a tulaÅ areareteqnu qaji di yoqnsib walweloqnqajqa deqa. Qotei agi a na niÅgi endegsi metÅgej, “NiÅgi ijoq babqa e nuÅgo Mandor Koba sosiy niÅgi taqatÅgitqa niÅgi laÅ qureq di so bole gaigai sqab." 13 Iga Qotei aqa anjam niÅgi merÅgeqnam niÅgi quoqnsib endegsib are qalosaioqneb, “Anjam di mandam tamo naÅgo anjam.” Sai. NiÅgi are qaloqneb, “Bole, anjam di Qotei aqa anjam tiÅtiÅ.” Deqa bini Qotei aqa anjam di nuÅgo are miligiq di siÅgila na waueqnu. Di kiyaqa? NiÅgi Yesus qa nuÅgo areqalo siÅgilateb deqa. Utru deqa iga gaigai Qotei biÅiyeqnum. 14 O ijo was, tamo uÅgasari Judia sawaq di Kristus Yesus aqa Abu Qotei wo qa loueqnub qaji naÅgo kumbra agi niÅgi dauryeqnub. Tamo uÅgasari naÅgi di Juda naÅgi na gulbe koba enjroqneb dego kere nuÅgo segi leÅ qujai naÅgi na niÅgi gulbe koba eÅgeqnub. 15 Juda naÅgi na Tamo Koba Yesus qalsib moiyoteb. NaÅgi nami Qotei aqa medabu o qaji tamo naÅgi dego ñumoqnsib moiyotnjroqneb. Osib iga dego wigonab iga nuÅgo qure uratosim jaraiyem. Juda naÅgi di kumbra Qotei a tulaÅ areareteqnu qaji di gotraÅyoqnsib tamo uÅgasari kalil naÅgi jeutnjreqnub. 16 Osib iga na sawa bei bei qaji naÅgi Qotei aqa anjam minjrqa yeqnam gam getentetgeqnub. Qotei na sawa bei bei qaji naÅgi eleÅaim deqa Juda naÅgi na gam getentetgeqnub. Deqa naÅgi bati gaigai naÅgo segi une tumbol ateqnub. NaÅgi kumbra degyeqnub deqa Qotei aqa minjiÅ bosiq naÅgoq di unu. 17 O ijo was, Juda naÅgi na iga wigeb deqa iga niÅgi uratÅgosim bati truquyala sawa beiq di soqnem. Deqa iga nuÅgo ulatamu unosaieqnum. NiÅgi gago are miligiq di unub deqa iga niÅgi ti sobulejunum. Deqa iga nuÅgoq olo bosim nuÅgwajqa gam Åameqnum. Iga niÅgi olo nuÅgwajqa are koba qaleqnum. 18 Od, iga nuÅgoq olo bqajqa are unu. E Pol e segi bati gargekoba nuÅgoq olo bqajqa yeqnam Satan na iga gam getentetgoqnej. 19 MondoÅ gago Tamo Koba Yesus a laÅ qureq na bamqa bati deqa iga niÅgi qa are siÅgilatosim Yesus aqa Åamgalaq di tulaÅ areboleboleigwas. Yim Yesus na mergwas, “NiÅgi ijo wau tamo bole.” O ijo was, bati deqa iga niÅgi qa tulaÅ areboleboleigwas. 20 Od, bini dego iga niÅgi qa tulaÅ areboleboleigeqnu. NiÅgi na gago are tulaÅ boletetgeqnub.

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate