Menu

Luk 6

PNG

1 Yori bati bei Yesus aqa aÅgro naÅgi ti wau ambleq na giloqnsibqa aqa aÅgro naÅgi bem sum gei eleÅoqnsib baÅ na ñoqoryoqnsib uye uye giloqneb. 2 NaÅgi degsib gileqnabqa Farisi qudei naÅgi bosib naÅgi unjrsib minjreb, “NiÅgi kiyaqa kumbra degyeqnub? Yori bati qa kumbra degyo di getento koba." 3 Onaqa Yesus na kamba Farisi naÅgi minjrej, “Nami Devit aqa wau tamo naÅgi ti mamnjrnaqa kumbra yeb qaji di niÅgi buk miligiq di sisiyosai kiyo? 4 Devit a atra tal miligiq gilsiqa Qotei atraiyqajqa bem uysiqa aqa wau tamo naÅgi dego anainjrnaq uyeb. Bem di getento. Di atra tamo naÅgo segi uyqajqa bem. Devit a degyej di a dal anjam grotej. Ariya a Qotei aqa Åamgalaq di une saiqoji. NiÅgi anjam di sisiyosai kiyo?" 5 Osiqa minjrej, “E Tamo AÅgro. Deqa e segi na yori bati taqatejunum. E segi yori bati aqa Tamo Koba." 6 Olo yori bati bei Yesus a Juda naÅgo Qotei tal miligiq gilsiqa Qotei aqa anjam plaltosiq minjroqnej. Qotei tal miligiq di tamo bei baÅ wo qandamyej qaji a soqnej. 7 Onaqa dal anjam qalie tamo naÅgi ti Farisi naÅgi ti Yesus koqyoqneb. NaÅgi are qaleb, “Yesus a yori bati qa tamo di boletqas kiyo? Yimqa minjqom, ‘Ni na yori bati grotonum.’” Deqa naÅgi Yesus koqyoqneb. 8 Onaqa Yesus a naÅgo areqalo di qalieosiqa tamo baÅ qandamyej qaji di minjej, “Ni tigelosim gago ambleq au.” Degsi minjnaqa a tigelosiq naÅgo ambleq bonaqa Yesus na Farisi naÅgi minjrej, “E niÅgi anjam bei nenemÅgwai. Iga yori bati qa kumbra bole yqom kiyo kumbra uge yqom kiyo? Tamo bei a padalqa laqnimqa iga na aqaryaiyonam bole sqas di kere kiyo iga a uratonam padalqas di kere kiyo? Dal anjam a kiyersi marqo?" 10 Yesus na naÅgi kalil degsi minjrsiq koqnjrsiqa tamo baÅ qandamyej qaji di minjej, “Ni ino baÅ waiy.” Degsi minjnaqa aqa baÅ waiyonaq boleej. 11 Onaqa Farisi naÅgi Yesus aqa kumbra di unsibqa minjiÅ oqetnjrnaqa naÅgi Yesus kiyeryqajqa deqa qairoqneb. 12 Bati deqa Yesus a segi Qotei pailyqa marsiq manaq oqej. Manaq oqsiq dia Qotei pailyeqnaqa nebeej. 13 Nebeonaqa Yesus na tamo kalil a dauryosib laqneb qaji naÅgi metnjrnaqa aqa areq bonabqa naÅgo ambleq dena aÅgro 12 giltnjrej. NaÅgi a ombla sosib aqa anjam mare mare laqajqa deqa giltnjrej. 14 NaÅgo ñam agiende. Bei Saimon. Yesus na aqa ñam bei Pita waiyej. NaÅgi aqa was Andru wo. Bei Jems. NaÅgi aqa was Jon wo. Bei Filip. Bei Bartolomyu. 15 Ariya Matyu Tomas wo. Bei Alfias aqa Åiri Jems. Bei Saimon agi Rom naÅgi winjrqajqa maroqnej qaji. 16 Ariya bei Jems aqa Åiri Judas. Bei Judas Iskariot agi bunuqna Yesus osiqa jeu tamo naÅgo baÅq di atej qaji. 17 Onaqa Yesus na aqa aÅgro naÅgi di joqsiqa koba na manaq dena olo aiyeb. Aisib sawa guÅ dia sonabqa tamo uÅgasari gargekoba a dauryosib laqneb qaji naÅgi bosib aqa anjam quqwajqa ti a naÅgo ma boletetnjrqajqa ti koroeb. Tamo uÅgasari laÅa laÅaj gargekoba dego Judia sawa naÅgo qure qureq dena ti Jerusalem dena ti Tair qure wo Saidon qure wo naÅgo sawa alile jojom dena ti beleÅeb. Bonabqa Yesus a tamo kalil mondor uge uge na ojeleÅo qaji naÅgi boletnjroqnej. 19 Aqa jejamuq na siÅgila gileqnaqa tamo ma ti kalil naÅgo ma kobooqnej. Deqa naÅgi kalil aqa jejamuq di naÅgo baÅ atqa maroqnsib baÅ waiyoqnsib ojoqneb. 20 Onaqa Yesus a bulosiqa aqa aÅgro naÅgi koqnjrsiqa endegsi minjrej, “NiÅgi bini sougetejunub qaji bunuqna Qotei a nuÅgo Mandor Koba sosim niÅgi taqatÅgwas. Deqa niÅgi tulaÅ areboleboleiÅgwas. 21 “NiÅgi bini mam unub qaji bunuqna kere na sqab. Deqa niÅgi tulaÅ areboleboleiÅgwas. “NiÅgi bini akam ti unub qaji bunuqna akam uratosib olo kikiqab. Deqa niÅgi tulaÅ areboleboleiÅgwas. 22 “NiÅgi e Tamo AÅgro daurbeqnub deqa bunuqna tamo qudei na niÅgi jeutÅgoqnsib misiliÅgoqnsib nuÅgo ñam ugeugeiyoqnqab. Nami naÅgo moma naÅgi na Qotei aqa medabu o qaji tamo naÅgi degsib ugeugeinjroqneb. NaÅgi niÅgi ugeugeiÅgibqa, di uÅgum, niÅgi tulaÅ areboleboleiÅgem. NiÅgi quiy. NuÅgo awai bole agi laÅ goge di unu. Bunuqna niÅgi oqsib awai di itqab. 24 “Ariya niÅgi bini ñoro koba ti unub qaji niÅgi Åam atoqniy. NuÅgo are boletetÅgwajqa iÅgi iÅgi agi niÅgi mandamq endi ekritonub deqa bunuqna niÅgi gulbe koba oqab. 25 “NiÅgi bini iÅgi qa kere na unub qaji niÅgi dego Åam atoqniy. Bunuqna niÅgi mam oqab. “NiÅgi bini kikieqnub qaji niÅgi dego Åam atoqniy. Bunuqna niÅgi are ugeiÅgim akam ti sqab. 26 “Tamo kalil naÅgi na nuÅgo ñam soqtetÅgwab di uge. Deqa niÅgi Åam atoqniy. Nami naÅgo moma naÅgi na dego gisaÅ anjam maro tamo naÅgo ñam soqtetnjroqneb. 27 “NiÅgi ijo anjam endi queqnub qaji e na olo endegsi merÅgwai. Tamo qudei na niÅgi jeutÅgoqnibqa niÅgi kamba olo naÅgi jeutnjraib. NiÅgi naÅgi qa boleoqnsib qalaqalainjroqniy. 28 Tamo qudei na niÅgi misiliÅgoqnibqa niÅgi kamba olo naÅgi misiliÅnjraib. NiÅgi anjam bole bole minjroqniy. Tamo qudei na niÅgi ugeugeiÅgoqnibqa niÅgi kamba olo naÅgi ugeugeinjraib. NiÅgi naÅgi qa Qotei pailyoqniy. 29 Tamo bei na ula poÅmimqa belosim waliÅe bei osoryimqa poÅyem. Tamo bei a ino gara jugo yaimimqa ni na saidyaim. Olo ino gara jugo bei dego ye. 30 Tamo bei na ino iÅgi bei yaimqajqa mermimqa ye. Yosim a na kamba olo ni emqajqa minjaim. 31 Kumbra bole bole tamo naÅgi na niÅgi eÅgwajqa arearetÅgeqnu qaji di niÅgi na olo naÅgi enjroqniy. 32 “Tamo uÅgasari niÅgi qa boleeqnub qaji naÅgi qa segi niÅgi kamba boleoqnqab di kumbra bolesai. Dal anjam gotraÅyo qaji tamo naÅgi dego kumbra degyeqnub. 33 Tamo uÅgasari niÅgi geregereiÅgeqnub qaji naÅgi segi niÅgi na kamba geregereinjroqnqab di kumbra bolesai. Dal anjam gotraÅyo qaji tamo naÅgi dego kumbra degyeqnub. 34 NiÅgi na tamo qudei naÅgi iÅgi bei enjrqa osibqa naÅgi kamba olo niÅgi eÅgwajqa minjrsib iÅgi enjrqab di kumbra tulaÅ bolesai. Dal anjam gotraÅyo qaji tamo naÅgi dego kumbra degyeqnub. 35 Deqa niÅgi ijo anjam endi quiy. Tamo qudei na niÅgi jeutÅgoqnibqa niÅgi kamba olo naÅgi jeutnjraib. NiÅgi naÅgi qa boleoqnsib naÅgi qalaqalainjroqniy. Osib iÅgi bole bole enjroqnsib naÅgi na kamba olo niÅgi eÅgwajqa minjroqnaib. NiÅgi kumbra degyqab di niÅgi Qotei Goge Koba aqa aÅgro bole sosib awai tulaÅ boledamu oqab. NiÅgi qalie, tamo uÅgasari kumbra uge uge yoqnsib Qotei biÅiyqa urateqnub qaji naÅgi di Qotei na kamba kumbra uge uge enjrosaieqnu. A na naÅgi olo kumbra bole bole enjreqnu. Deqa niÅgi dego Qotei aqa kumbra di dauryosib tamo bole ti tamo uge ti naÅgi turtnjroqnsib kumbra bole bole enjroqniy. NiÅgi kumbra degyqab di niÅgi Qotei aqa aÅgro bole sqab. 36 NuÅgo Abu a tamo naÅgi qa duleqnu deqa niÅgi dego Qotei aqa kumbra di dauryosib tamo naÅgi qa duloqniy. 37 “NiÅgi na tamo qudei naÅgi peginjraib. NiÅgi peginjrqasai di Qotei a kamba dego niÅgi pegiÅgwasai. NiÅgi na tamo qudei naÅgo jejamuq di une qametnjraib. Yimqa Qotei a kamba dego nuÅgo jejamuq di une qametÅgwasai. NiÅgi na tamo naÅgo une kalil taqal atetnjroqniy. Yimqa Qotei a dego nuÅgo une kalil taqal atetÅgoqnqas. 38 NiÅgi na tamo naÅgi lueinjroqnsib iÅgi iÅgi enjroqniy. Yimqa Qotei a kamba dego niÅgi lueiÅgoqnsim iÅgi iÅgi eÅgoqnqas. Osim iÅgi iÅgi tulaÅ koba eÅgoqnsim nuÅgo mogomq di bilentoqnimqa ojqa keresaiiÅgoqnimqa bileÅoqnsib dobulq aiyoqnqab. NiÅgi tamo naÅgi kumbra enjroqnqab kere dego Qotei a kamba niÅgi kumbra eÅgoqnqas.” Yesus na aqa aÅgro naÅgi anjam degsi minjrej. 39 Osiqa Yesus a olo yawo anjam bei endegsi minjrej, “Tamo bei Åam qandimo unu qaji a na tamo bei dego Åam qandimo unu qaji di gam osoryqa keresai. A na aqa baÅ ojsim ombla walwelqab di ombla maÅgalsib subq aiqab. 40 Skul aÅgro na aqa qalie tamo a buÅyqa keresai. A kobaqujaosimqa di aqa qalie tamo ombla kerekereqab. 41 “Kiyaqa ni ino was aqa Åamdamuq di Åam ñeÅgi kiñala unu di unsimqa ino segi Åamdamuq di ÅampaÅ kobaquja unu di ni unosai? 42 Kiyaqa ino segi Åamdamuq di ÅampaÅ kobaquja soqnimqa ni na tentosim ino was minjqam, ‘Was, e ino Åamdamuq di Åam ñeÅgi kiñala unonum di osiy taqal waiyetmqai’? Kiyaqa ni degsi minjqam? Kiyaqa ÅampaÅ kobaquja ino segi Åamdamuq di unu qaji di ni unosai? Ni gisaÅ tamo. Ni mati ÅampaÅ kobaquja ino segi Åamdamuq di unu qaji di taqal waiyosim Åamdamu suwaÅmimqa ariya degam Åam ñeÅgi kiñala ino was aqa Åamdamuq di unu qaji di geregere unsim taqal waiyete." 43 Osiqa Yesus a olo marej, “Åam bole naÅgi gei bole ateqnub. NaÅgi gei uge atosaieqnub. Åam uge naÅgi gei uge ateqnub. NaÅgi gei bole atosaieqnub. 44 Deqa tamo naÅgi Åam aqa gei unsibqa dena naÅgi poinjrqas, ‘Åam di bole. Åam di uge.’ NiÅgi maÅ luwit mariÅq dena qura gei osib uyosaieqnub. Sil luwit mariÅq dena wain gei osib uyosaieqnub. 45 Dego kere tamo bole naÅgo are miligiq di areqalo bole na maqejunu. Deqa naÅgi kumbra bole yeqnub. Ariya tamo uge naÅgo are miligiq di areqalo uge na maqejunu. Deqa naÅgi kumbra uge yeqnub. Tamo naÅgo areqalo kalil naÅgo are miligiq na oqoqnsiq medabuq na branteqnu." 46 Osiqa Yesus a olo marej, “Kiyaqa niÅgi ‘O Tamo Koba, O Tamo Koba’ e degsib metboqnsib olo ijo anjam dauryosaieqnub? 47 NiÅgi quiy. Tamo uÅgasari naÅgi ijoq bosib ijo anjam qusib dauryqab di naÅgi tal gereiyo tamo bul sqab. Tal gereiyo tamo di a tal utru atqa osiqa tal ai sub bogeleÅosiq guma koba aiyeleÅosiq meniÅ iteleÅej. Bunuqna awa koba bosimqa ya meli dosim tal di qamsim putqasai. SiÅgila na tigelesqas. Di kiyaqa? A meniÅ quraq di tal atej deqa. 49 Ariya tamo uÅgasari naÅgi ijo anjam qusib olo dauryqa uratqab di naÅgi tamo bei laÅa sub gogeq di aqa tal atej qaji a bul sqas. Tal atnaq sonaqa awa koba bosiqa ya meli dosiqa tal di qamsiq reÅgiÅtosiq putonaq aisiq tulaÅ niñaqej."

Everything we make is available for free because of a generous community of supporters.

Donate