Hechos 8
SJV1 Jè Saulo, nga ya̱ sÃjna ti̱koa̱á kisìjngoò ikon nga kinìk’en Esteban. Mé kjoa̱âne nga jè Saulo kitsobà ’ñó xi̱ta̱âla̱ Cristo Kjòts’ia̱âne na̱chrjein jè nga ‘ñó kiìtji̱ngui kondra̱âla̱ xi̱ta̱ ngats’iì xi̱ta̱ na̱xa̱ndáâla̱ Cristo ján Jerusalén. Kóho̱tjÃn xi̱ta̱âla̱ Cristo kitsjohoba kóho̱kji nangui Judea ko̱ Samaria. Tà jñà tsininguiâne xi̱ta̱ xi tsibÃxáyaâla̱ Jesús. 2 TjÃn i’nga xi̱ta̱ xi beèxkón Nainá, jñà tsibÃhijiìn Esteban. ‘Ãó kiskindà yakeè. 3 Ta̱nga jè Saulo, ‘ñó kiìtji̱ngui kondra̱âla̱ xi̱ta̱ na̱xa̱ndáâla̱ Cristo. Xki̱ xi ján ni’ya jahas’en nga kjo̱’ñó ochrje ÃchjÃn ko̱ Ãchjá, i̱kjoà n kinÃs’en nda̱yá. 4 Jñà xi̱ta̱ xi kitsjohoba, xki̱ xi ján kiì nga kisìka’bà ‘én ndaà âla̱ Nainá xi kjoa̱ ts’e̱ Cristo. 5 Jè Felipe, k’e̱ nga ijchò na̱xa̱ndá Samaria, ya̱á tsibéno̱jmà i̱t’aà ts’e̱ Cristo [xi̱ta̱ xi xó kisìkasénâne Nainá]. 6 Jñà xi̱ta̱ Samaria nga kjìn ma, k’e̱ nga kiì’nchré ti̱koa̱ kijtseè jñà kjo̱xkón ndaà xi kis’iìn Felipe, kóho̱tjÃn, ìsa̱á ndaà kiì’nchréâìsa̱ koni s’Ãn tsibéno̱jmÃyaâla̱. 7 Kjìn xi̱ta̱ xi ini̱ma̱ ch’oâla̱ nei̱à tÃjiìn ini̱ma̱âla̱ kjòndaà âne. Jñà ini̱ma̱ ch’oâla̱ nei̱Ã, ‘ñó kjindáya k’e̱ nga bitjojiìn ini̱ma̱âla̱ xi̱ta̱. Ti̱koa̱á kjìn xi̱ta̱ i̱ma̱ kjòndaà âne xi mìkiì ma sÃhinÃyá yijoâla̱ ko̱ xi tsá’yá kjoà n. 8 K’oa̱á maâne nga jñà xi̱ta̱ na̱xa̱ndá jè, ‘ñó tsja kis’eâla̱. 9 Ya̱ Samaria tsibìjna jngoò xi̱ta̱ xi Simón ki’mì. K’e̱ nga sa̱ Ãtjòn, maáâla̱ bÃndaà . Kjìn nó kiskoòna̱cha̱nâla̱ xi̱ta̱ xi ya̱ i̱’ndeâla̱ nga chincháxkónâla̱ nga kitsò: “‘A̱n ‘ñó ndaà machi̱yaâna̱." 10 Ngats’iì xi̱ta̱ i̱xti ko̱ xi̱ta̱ jchÃnga, ndaà kiì’nchréñijonâla̱; kitsò: âJè xi̱ta̱ jè xi tse nga’ñó tjÃnâla̱ i̱t’aà ts’e̱ Nainá. 11 Koià kjoa̱âla̱ nga ndaà kiì’nchréñijonâla̱ nga jye kò kjìn nó kona̱cha̱nâla̱ nga bincháxkónâla̱ nga ‘ñó ndaà maâla̱ bÃndaà . 12 Jñà xi̱ta̱, k’e̱ nga kòkjeiÃnâla̱ ‘én ndaà âla̱ Nainá kó s’Ãn otÃxoma Nainá ko̱ i̱t’aà ts’e̱ Jesucristo xi jè Felipe tÃbéno̱jmÃ, tsibÃts’ia̱ nga komà bautizar ÃchjÃn Ãchjá. 13 Skanda ti̱jèâne Simón ti̱koa̱á kòkjeiÃnâla̱; i̱kjoà n komà bautizar. Ãánda tsajmeè Felipe, ya̱á tsajmeiìko̱ Simón. Tà k’oa̱á maâla̱ nga tÃbeè kjo̱xkón ndaà xi tÃs’Ãn Felipe ko̱ kjoa̱ xi okó kjoa̱ jeyaâla̱ Nainá. 14 Jñà xi̱ta̱ xi tsibÃxáyaâla̱ Jesús xi tÃtsa̱jna Jerusalén, k’e̱ nga kiì’nchré nga jñà xi̱ta̱ Samaria jyeé kòkjeiÃnâla̱ ‘énâla̱ Nainá, kisìkasén jè Pedro ko̱ Juan. 15 Jñà xi̱ta̱ koi, k’e̱ nga jye ijchò Samaria, tsibÃtsi’batjì jñà xi̱ta̱ xi jye kòkjeiÃnâla̱ méâne nga tjoéâla̱ jè Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá. 16 Nga̱ jè na̱chrjein jè, ni̱ sa̱á jngoò tjoéâla̱ Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá. Sà tà jè i̱t’aà ts’e̱ Na̱’ènâná Jesús komà bautizar xi̱ta̱ koi. 17 Jè Pedro ko̱ Juan, k’e̱é tsohósònâla̱ tsja, i̱kjoà n kitjoéâla̱ Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá. 18 Jè Simón, k’e̱ nga kijtseè nga jñà xi̱ta̱ xi tsibÃxáyaâla̱ Jesús, ósònâla̱ tsja jñà xi̱ta̱, ni̱to̱ón tjoéâla̱ Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá, jè Simón tsibÃt’aà âla̱ to̱n jñà xi̱ta̱âla̱ Cristo, 19 kitsòâla̱: â‘A̱n, ti̱koa̱ tjiìâná nga’ñó jè, méâne ni̱ta̱ yá xi̱ta̱âne xi kosònâla̱ ndsa̱a ti̱koa̱ tjoéâla̱ Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá. 20 Jè Pedro kitsòâla̱: â¡Kà tiyaà koi̱i to̱nâlè! Ngaji̱, k’oa̱á s’Ãn nìkÃtsjiìn tsà maá bindaà âná kjo̱tjò xi tsjá Nainá. 21 Ngaji̱ mìkiì tjÃ’ndeâlè i̱t’aà ts’e̱ xá jè nga jè ini̱ma̱âlè mì kixi̱ tÃjna nguixko̱n Nainá. 22 Ti̱kájnoi jéâlè, nga ch’o tsò ya̱ i̱jiìn ini̱ma̱âlè, kì ti̱ jé binchaà tsjiâne. Ti̱jét’aà âla̱ Nainá tsà koi na̱chrjeinâla̱ si̱ìjchà at’aà âlè jéâlè. 23 Beâná nga jè kjoa̱xìtakòn xi tÃjiìn ini̱ma̱âlè ko̱ jè kjoa̱ch’oâlè mìkiì tsjá’ndeâlè nga ndaà ’nì. 24 Jè Simón k’e̱é kitsò: âSÃjét’aà ânò, titsi’baâlà Nainá xi i̱t’aà ts’a̱n méâne nga mì k’oa̱ s’Ãn ko̱mat’ian ngats’iì kjoa̱ xi k’oa̱s’Ãn titsa̱’mìâná. 25 Jñà xi̱ta̱ xi tsibÃxáyaâla̱ Jesús, k’e̱ nga jye kitsjaà ‘én i̱t’aà ts’e̱ Cristo ti̱koa̱ tsakóya ‘én ndaà âla̱ Nainá, kiì ìjngoò k’aâne ján Jerusalén. K’e̱ nga chinchimaya ndi̱yá, kjìn xi̱ta̱ na̱xa̱ndá jtobá xi chja̱âne Samaria tsibéno̱jmÃâla̱ ‘én ndaà âla̱ Nainá xi kjoa̱ ts’e̱ Cristo. 26 Xi jye komà , jngoò à kja̱le̱âla̱ Nainá kiìchja̱âla̱ Felipe, kitsòâla̱: âTi̱sÃtji̱in, t’in kixi̱i ndi̱yá xi bitjokà t’aà âne Jerusalén, fìjen bijchó skanda Gaza. (Ndi̱yá jè, ya̱á fahato ya̱ i̱’nde i̱t’aà xìn ñánda nangui kixì choòn.) 27 Felipe, tsasÃtje̱n, kiì; ya̱ i̱ya ndi̱yá kisatiìkjoò jngoò xi̱ta̱ x’i̱n ts’e̱ EtiopÃa xi ‘ñó ’nga xá tjÃnâla̱ xi jye kjòxkiìâla̱ nga mì ti̱ ÃchjÃn si̱ìs’inâne; tesorero tjÃnâla̱ ts’e̱ chjo̱ón sko̱âla̱ EtiopÃa xi ‘mì Candace. Jerusalén j’iìâne xi̱ta̱ jè nga kiì i̱ngo̱ ñánda beèxkón Nainá. 28 Xi̱ta̱ jè, k’e̱ nga tÃnchrobáâne nanguiâla̱, tÃjnaya carretaâla̱; tÃbÃxke̱jiìn xo̱jo̱n xi kiskiì IsaÃas, xi̱ta̱ xi kiìchja̱ ngajoâla̱ Nainá. 29 Jè Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá kitsòâla̱ Felipe: âT’in tji̱nguiâla̱ carreta jè, tsjahijtakoi̱i. 30 Felipe ni̱to̱ón kiìtji̱nguiâla̱, kiì’nchréâla̱ jè xi̱ta̱ nga tÃbÃxke̱jiìn xo̱jo̱n xi kiskiì IsaÃas, xi̱ta̱ xi kiìchja̱ ngajoâla̱ Nainá; i̱kjoà n kiskònanguiâla̱ kitsòâla̱: â¿A fìyaáâlè kó s’Ãn tÃchja̱ xo̱jo̱n xi tìbìxke̱jiìn? 31 Jè xi̱ta̱ etiope kitsò: â¿Kó s’Ãn ko̱ma kji̱yaâna nga mì yá béno̱jmÃyaâna? K’e̱é tsibÃtsi’baâla̱ Felipe nga tsijinâjno carreta; ya̱á tsibìjnayako̱. 32 Jè Xo̱jo̱nâla̱ Nainá xi tÃbÃxke̱jiìn ts’e̱ IsaÃas tsòâné: Kiìko̱ koni jngoò orrè nga kiì sÃk’en; k’oa̱á ngayaâla̱ koni jngoò orrè ki’ndà xi mìkiì kjindáya k’e̱ nga tÃsìjnoâla̱, k’oa̱á s’Ãn mìkiì kiìchja̱ k’e̱ nga tsatojiìn kjo̱’in. 33 K’e̱ nga tsachrjekà ngui xi̱ta̱, mì kixi̱ kisindaà jiìnâla̱. Nga mì yá xi̱ta̱ tje̱ s’e̱âla̱, ni̱yá xi si̱ìkÃtsjeèn, nga jè, kinìk’enâné i̱ i̱sò’nde. 34 Jè xi̱ta̱ etiope kitsòâla̱ Felipe: âT’i̱in kjo̱ndaà . Tèno̱jmÃyaâná yáâné xi k’oa̱s’Ãn tÃtsòâla̱ jè IsaÃas; ¿a kj’ei̱à xi̱ta̱âné, a xi ti̱jèâne yijoâla̱? 35 Felipe tsibÃts’ia̱ko̱âne jè xo̱jo̱n xi tÃbÃxke̱jiìn xi̱ta̱ etiope; tsibéno̱jmà yijeâla̱ i̱t’aà ts’e̱ ‘én ndaà âla̱ Nainá xi kjoa̱ ts’e̱ Jesús. 36 Koni s’Ãn nchifìya ndi̱yá, ijchò jngoò i̱’nde ñánda tjÃn nandá, kitsò xi̱ta̱ etiope: âI̱’nde jè, tjÃn nandá; ¿a mìtsà ndaà s’e̱ tsà s’iaà n bautizar yijoâna̱? 37 Felipe kitsòâla̱: âTsà ko̱ó ini̱ma̱âlè nga ndaà mokjeiÃnâlè ko̱maâné. Xi̱ta̱ jè kitsò: âMokjeiÃnâna nga Jesús, jè xi Cristo xi Ki’ndÃâla̱ Nainá. 38 Ko̱ kitsjaà o̱kixi̱ nga tsasÃjna carreta, i̱kjoà n tsitajen ingajò, jahas’enâjiìn nandá, jè Felipe kis’iìn bautizar. 39 K’e̱ nga jye itjokà jiìnâne nandá, Felipe, tà ni̱to̱ón kichijà ; jè Ini̱ma̱ Tsjeèâla̱ Nainá kiìko̱; mì ti̱ kiì kijtseèxkonâne xÃkjÃn; ta̱nga jè xi̱ta̱ etiope, k’e̱ nga tÃfì ya̱ ndi̱yá, tsjaá jchán tjÃnâla̱. 40 Jè Felipe k’e̱ nga kjòchi̱yaâla̱ jye ya̱ tÃjna na̱xa̱ndá Azoto; xki̱ xi ján na̱xa̱ndá tsibéno̱jmà ‘én ndaà âla̱ Nainá xi kjoa̱ ts’e̱ Cristo skanda k’e̱ nga ijchò na̱xa̱ndá xi ‘mì Cesarea.
